Dostupni linkovi

logo-print
Crnogorski najtiražniji dnevnici nastavljaju sa objavljivanjem istraživačkih tekstova Projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji koji govore o neregularnostima u poslovanju Prve banke kojom gazduje porodica bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Od objavljivanja prvog teksta je prošla čitava sedmica, pa su u međuvremenu objavljene i reakcije pojedinih relevantnih institucija i pojedinaca.

Autentičnost podataka se ne spori, međutim, naši sagovornici ocjenjuju da umjesto ustanovljavanja odgovornosti predstavnici vlasti, regulatora i same Prve banke nastoje da problem relativizuju.

Bilo, pa prošlo - jedna je od reakcija na seriju tekstova o mnoštvu neregularnosti u Prvoj banci koje su se događale prije konačnog posrnuća i naknadnog oporavka koji je takođe praćen brojnim kontroverzama. Druga je reakcija Centralne banke koja, umjesto da je najzainteresovanija za eliminaciju neregularnosti u finansijskom sistemu, najviše brine o načinu na koji su dokumenti dospjeli u ruke novinara istraživača i cijele javnosti.

"Mi ćemo se vjerovatno obratiti nadležnima sa zahtjevom da se utvrdi ko je kršio propise u dijelu tajnosti podataka", najavio je guverner crnogorske Centralne banke Radoje Žugić.

I sam premijer Igor Lukšić do sada nije iskazao stav da slučaj zahtijeva istragu i utvrdjivanje krivice za nezakonito i neodgovorno poslovanje banke koje je ugrozilo cjelokupni finansijski sistem.

„To što se objavljuje možete naći u aktivi bilo koje banke iz tog perioda. Crnogorske komercijalne i Hypo Alpe Adria banke i bilo kojih drugih manjih banaka“, rekao je Lukšić tokom susreta sa novinarima, komentarišući seriju tekstova u kojima se navodi kome je Prva banka prethodnih godina odobravala kredite kršeći svoja interna pravila, zakone i drugu regulativu.

Lukšić, koji je u praćenom periodu bio ministar finansija je mnogo važnije da Centralna banka dosljedno sprovodi sve aktivnosti koje imaju za cilj implementaciju finansijskog zakonodavstva i koje su dovele do toga da je crnogorski bankarski sistem danas potpuno konsolidovan i stabilan.

Zanimljivo je da Lukšićev partijski kolega, poslanik DPS-a Zoran Jelić ocjenjuje da je bankarski sistem ustvari sad u osjetljivoj fazi oporavka, gdje se po njemu nalazi suština problema u vezi objavljenih tekstova, a ne u njihovom sadržaju.

"To je očito da se koristi određeni trenutak oporavka bankarskog sektora da se nanese šteta kako bankarskom sektoru tako i pojedinim bankama", kazao je Jelić.

Prva banka koju kontroliše Aco Đukanović, brat šefa vladajuće partije Mila Đukanovića koji u njoj i sam ima izvjestan udio je krajem 2008. zapala u teškoće zbog nelikvidnosti, pa se poslužila državnim zajmom od 44 miliona eura za koji javnost nije ubijeđena da je zaista i vraćen. Tome je doprinijela i finansijska gimnastika kojom je jedan milion prebacivan 11 puta, što je za učinak imalo prikazivanje povraćaja rate od 11 miliona.

Pored toga, poznato je da novac koji su italijani uložili u Elektroprivredu, umjesto da se upotrebe za investicije, leže u Prvoj banci i tako joj obezbjedjuje likvidnost.

Iz Prve banke su poručili da neće da se pravdaju, a njen direktor Milan Perović je naknadno izjavio i da prava meta istraživačkih tekstova nije Prva banka, već Crna Gora.

Relativizacija u dva pravca

Tekstovi Projekta za izvještavanje o korupciji i organizovanom kriminalu su opremljeni fotografijama brojnih dokumenata sa zaglavljima i pečatima institucija, a njihovu autentičnost i objavljene podatke još niko nije osporio.
Milo Đukanović

Milo Đukanović


Tako je domaća javnost obaviještena da šef vladajuće partije Milo Đukanović, koji je u spornom periodu bio na čelu Vlade ali je preko svoje porodice mogao presudno uticati i na Prvu banku, nije govorio istinu kada je rekao da je njegove poslovne poduhvate kreditirala Hypo Alpe Adria, već upravo njegova Prva banka i to pod povlašćenim uslovima. Čak i bez biznis plana.

Đukanović se do sada nije oglašavao, a urednik ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zoran Radulović podsjeća da se ne oglašava ni institucija koja bi trebalo presudno da djeluje na dalji tok ove afere.

"Zanimljivo je da se još nije oglasilo državno tužilaštvo, jer je Centralna banka državnom tužilaštvu još 2008. ili 2009. godine podnijela krivičnu prijavu protiv Prve banke i protiv nekih nama nepoznatih lica iz nje. Poslije jedno godinu dvije saznali smo da je ta prijava odbačena, a o suštini te priče do danas ne znamo ništa", kazao je Radulović.

Funkcioner novoosnovane partije Pozitivna Crna Gora Mladen Bojanić kaže da sve reakcije predstavnika vlasti, regulatora i iz same Prve banke ukazuju na očigledno nastojanje da se zamjenom teza problem relativizuje.

"Ta relativizacija kreće u dva prvca: jedno je direktno priznanje da nijesu samo oni ti koji nijesu poštovali zakon jer i drugi nijesu to radili. Druga stvar je ona da je to bilo prije 5 godina i da sada treba sve to da zaboravimo", kaže Bojanić.

Bojanić je, rekavši da pored nesumnjive političke odgovornosti Vlade, ocijeni i da postoji sasvim konkretna odgovornost za sve što se dešavalo u Prvoj banci i posljedice koje je proizvela.

"Odgovorni su svakako uprava, menadžment Prve banke, a sa druge strane odgovorni su dio Centralne banke koji je plaćen, ovlašćen i nadležan i odgovoran da sve funkcioniše u skladu sa zakonom", rekao je on.

Novinar Monitora Zoran Radulović kaže da je potpuno jasno ko bi trebalo da odgovara za sve malverzacije i neregularnosti u Prvoj banci.

"Aktuelni guverner Centralne banke je u ime Prve banke pisao ugovor sa vladom o pozajmici od 44 miliona i bio je član Uprave Prve banke sve vrijeme ovih špekulacija, marifetluka. Ministar finansija je bio taj čovjek koji je dao pare, koji danas priča da su sve banke to radile o čemu mi čitamo ovih dana. Kod mene to ostavlja utisak da je on sve vrijeme upućen u nezakonitosti u Prvoj banci i izgleda u još nekim. Ja koliko znam – nikada nije pokušao da ih sankcioniše", kaže Radulović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG