Dostupni linkovi

Ko će kontrolisati imovinu funkcionera u Srbiji


Tomislav Nikolić, foto: Kurir
Tomislav Nikolić, foto: Kurir
U Srbiji su predložene izmene zakona kojima će imovina političara i državnih službenika, koja često prevazilazi njihove prihode, biti efikasnije kontrolisana. Srpsku javnost, naviklu na lagodan život predstavnika vlasti, ovih dana posebno je zaintrigirao novi automobil predsednika Republike.

Izveštaji o prihodima i imovini funkcionera predstavljaju relativno novu obavezu političara i visokih državnih službenika, pa su tako gradjani iz medija nedavno saznali da je privatni vozni park Tomislava Nikolića, predsednika Srbije, u 2012. godini postao bogatiji za automobil nemačke proizvodnje “audi A6” iz 2003.

Predsednik ga je prijavio u vanrednom izveštaju o imovini i to vozilo naveo kao poklon ali u Predsedništvu nisu želeli da otkriju ko je darodavac pa je javnost ostala uskraćena za informaciju o motivima tog čina i objašnjenja koliko je uobičajeno da se tako nešto čini prvom čoveku države.

Aleksandra Kostić, iz Agencije za borbu protiv korupcije, rekla je za RSE da je za sada jasno da je predsednik ispoštovao obavezu da prijavi uvećanje imovine.

“Dakle, ništa tu nije sporno. Dalje ćemo u postupku videti da li treba da dostavi ugovor i po kom osnovu je dobio auto. Kada se pokrene postupak kontrole, redovne ili vanredne, Agencija će zahtevati da se izjasni i vrlo je moguće da će tražiti i taj ugovor o poklonu da bi proverila osnov sticanja. Da li ga je dobio u vezi sa vršenjem javne funkcije ili kao privatno lice.”

Prosečna cena “audija A6” iz 2003. godine na tržištu polovnih automobila je od osam do deset hiljada evra, a u prethodnom izveštaju predsednik Srbije naveo je da poseduje i „ladu nivu“ staru 15 godina.

Nemanja Nenadić, iz organizacije Transparentnost Srbija, kaže da su pokloni osobama na najvažnijim funkcijama u državi uvek škakljiva stvar jer se javnost najčešće pita da li u takvim slučajevima postoji interes.

“I ono što eventualno može izazivati sumnju da je poklon učinjen u vezi sa vršenjem funkcije jeste pitanje da li bi do njega došlo, da li bi bio toliko vredan i slično, da nije u pitanju neko ko ima odredjenu moć. To se u svakom slučaju mora gledati pojedinačno i procenjivati da li je stvorena neka vrsta interesne povezanosti.”

Nezakonito bogaćenje kao krivično delo

Stanje imovine funkcionera odavno je jedno od najvažnijih pitanja za građane Srbije, a samo u poslednje vreme pominjale su se velike imovinske afere u kojima su glavni akteri bili političari, bivši ministar Milan Marković, sa jahtom od 500.000 evra, narodni poslanik Čedomir Jovanović sa džipom od 50.000 evra, Branko Ružić sa stanom od 200 kvadrata, Dragan Šutanovac kao investitor izgradnje luksuznih stanova…

Beograđani kažu da javnost treba da zna šta poseduju državni funkcioneri, ali da nisu sigurni da je u Srbiji to još moguće.

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:56 0:00
Direktan link


Da bi se uveo red u društvu u kom mnogi funkcioneri imaju prosečne plate a žive mnogo bolje od proseka, Agencija za borbu protiv korupcije predložila je izmene zakona koje bi omogućile detaljniji pristup njihovom imovinskom stanju.

Aleksandra Kostić kaže da je jedna od najvažnijih promena to što bi Agenciji bio dozvoljen potpun uvid u njihove bankovne račune.

“Tako bi Agencija efikasnije mogla da sprovodi kontrolu, dok se druge izmene odnose se na njen efikasniji rad. Jer smo do sada imali proceduralni problem da kada pokrenemo postupak moramo da primenjujemo zakon koji podrazumeva da je bilo koji funkcioner dužan da se Agenciji izjasni u roku od 15 dana. Izmenama bi se učinilo da mnogo brže dobijemo podatke koji su nam potrebni.”

Nemanja Nenadić zaključuje da bi u borbi protiv korupcije jedna od ključnih stvari mogla da bude uvodjenje posebnog krivičnog dela na osnovu kog bi se sankcionisalo nezakonito bogaćenje.

“To je veoma bitno kada je reč o političarima zato što oni raspolažu odredjenim uticajem na donošenje odluka. Zbog toga bi to trebalo da bude posao nekih posebnih organa. Kontrola je najvažnija, strah od toga da će biti otkrivena i kažnjena neka nezakonitost ili korupcija je nešto što bi stvari sigurno dovelo u red.”

Prema predlogu Agencije za borbu protiv korupcije, čelnik javne institucije koji ima više do tri odsto akcija u nekoj firmi biće dužan da prijavi svoje učešće, kao i udeo te firme u drugim firmama. Takodje, predloženo je da političke stranke krivično odgovaraju ako sakriju troškove izbornih kampanja ili prijave lažne podatke.
XS
SM
MD
LG