Dostupni linkovi

logo-print

Knjige u Crnoj Gori: Nije problem interesovanje nego ponuda


Sa jednog od sajma knjiga u Podgorici, foto: Savo Prelević

Sa jednog od sajma knjiga u Podgorici, foto: Savo Prelević

Knjiga je u Crnoj Gori sve manje popularna, naročito kod mladih. Opšti je zaključak da su tome najviše krivi Internet i društvene mreže, gdje mladi uglavnom troše svoje vrijeme. Književnici međutim kažu da i danas ima interesa za dobrom knjigom, ali da je ponuda problematična. Digitalizacija im ne smeta, dapače, vide je kao lakši put do čitalačkih ruku.

Nedavna anketa pokazala je da se mladi u Crnoj Gori sve rjeđe druže sa knjigom, sem one zadate školskom lektirom. Istraživanje provedeno među populacijom do 25 godina ukazuje da je veliki broj onih koji u tri mjeseca ne pročitaju nijednu knjigu, dok mjesečno provode u prosjeku 70 sati na Faccebook-u.

Kako je kod starijih, nismo provjeravali, ali naši sagovornici, koje smo zatekli na nedavnom podgoričkom Međunarodnom sajmu knjiga, kažu nam da knjiga u Crnoj Gori, posebno njena popularnost kod mlađih, dijeli sudbinu drugih prostora.

„Mlađe generacije vole stvari u malim paketima. Oni ne žele da sjede i čitaju Dostojevskog odjednom. Preferiraju kratke video forme”, priča nam iskustva iz Velike Britanije, novinar i istoričar Džerard Vilijams, autor bestselera „Sivi Vuk”:

„Otac sam dvoje djece od 22 i 25 godina. Iako obrazovani, inteligentni, sumnjam da su u svom životu pročitali više od pet knjiga uprkos tome što su njima u kući bili okruženi. Gugl, Fejsbuk, sve je to dobro, izvanredno, ali nije dovoljno samo hraniti se informacijama. Jednako je važno malo zagrebati ispod površine, otići korak dalje i imati cjelovitiju sliku”, smatra ovaj autor bestselera i zaključuje da treba raditi na atraktivnosti knjige kroz, kako on smatra, neke kraće forme, serijale.

Književnica Lena Ruth Stefanović uvjerena je da ljudi danas čitaju mnogo više, ali manje selektivno:

„Ranije, između mene kao čitaoca i vas kao pisca, je bio izdavač, korektor, lektor. Sada toga više nema. Stavljate članak na Internet, bilo gdje u svijetu, a ja ga u Crnoj Gori čitam odmah, čim ga postavite", kaže Stefanovićeva.

Ova bivša profesorica ruske književnosti u podgoričkoj gimnaziji, primjećuje međutim „zamor materijala” kod mladih, kojima je, smatra, obavezna literatura previše zahtijevna i prevaziđena, pa apeluje na više inovativnosti u obrazovnom sistemu, kako bi se podstakla navika čitanja:

„Ne vidim svrhu da naša deca, pogotovo u Crnoj Gori, gde imamo problem sa patrijarhatom, gde muku mučimo kao žene, čitaju Anu Karenjinu. Čemu? Dajte im Hari Potera, ako hoće to da čitaju. Ana Karenjina je za ljude koji se profesionalno bave rečju i koji moraju imati stručno znanje. Deca od 17 godina, po programu, treba da čitaju Dostojevskog u originalu. To je nemoguće. To je ruski od pre dva veka. To ni Rusi ne razumeju bez tumačenja, a kamoli naša deca koja imaju četiri časa ruskog nedeljno", navodi Stefanovićeva.

Civilizacija stvorena riječju

Balša Brković

Balša Brković

Književnik i urednik kulture podgoričkog dnevnika „Vijesti”, Balša Brković, ukazuje da u Crnoj Gori nikada nije zaživio sistem izdavaštva i knjižarske mreže u tradicionalnom smislu te riječi. Kaže da su većem interesovanju za knjigu, u poslednjoj deceniji, doprinijela cijenom prihvatljiva izdanja, prodavana uz dnevne novine. Ističe da je uvijek manjina čitala i istinski voljela kvalitetnu knjigu i zapaža da u Crnoj Gori, a i šire, nije problem u porivu za čitanjem, već u aktuelnoj ponudi:

„Ako ljudima stalno nudite PINK farme i Veliku braću, onda vremenom dobijete jedan rezultat svega toga. Meni se čini da se ta aktivna i žilava manjina, koja čita, ne predaje i da je to uvijek bila manjina. Vjerujem da knjiga uvijek djeluje. Ako pogledamo civilizacijsku vertikalu, postoje samo dvije stvari koje je nemoguće dovesti u pitanje - to su koncept grada i knjige", naglašava Brković.

Naši sagovornici uglavnom preferiraju klasičnu knjigu i miris štampe i ne strahuju za njenu sudbinu. Ne boje se digitalizacije i novih formi jer su uvjereni da pisanu riječ, više od svega, čuva ljubav prema istoj:

„Preferiram klasičnu knjigu. Nemam otpor prema novotarijama jer ih nemožete spriječiti. Kao što ni 3D film neće uništiti klasični, tako jednako mislim da digitalna knjiga ni na koji način ne može da ugrozi klasičnu", kaže Balša Brković.

„Ne treba mešati koncepte, medije, jednu reč i drugu. Ova civilizacija je stvorena rečju. Mi ne možemo bez reči i nećemo nikuda otići bez nje. Da li je ta reč na papiru ili je on-line, mislim da je to krajnje nebitno", dodaje Lena Ruth Stefanović.
XS
SM
MD
LG