Dostupni linkovi

logo-print

Knjiga opstaje i u eri interneta


Sajam knjiga u Podgorici, fotografija iz arhive: Savo Prelević

Sajam knjiga u Podgorici, fotografija iz arhive: Savo Prelević

Istražujemo Koliko u eri sveopšte informatizacije i sve šire upotrebe interneta opada interes za knjigu, posebnu za beletristiku, odnosno da li nas lakoća dostupnosti informacija i brza edukacija na globalnoj mreži udaljava od potrebe za starim, dobrim čitanjem.

Umjetnička direktorka podgoričkog internacionalnog sajma knjiga Jelena Krsmanović konstatuje da se iz sajma u sajam potvrđuje kako čitalačka publika u Crnoj Gori ne opada već raste. Utisak da je zbog sve šire dostupnosti globalne mreže, knjiga u drugom planu, prema njenim riječima je pogrešan.

"Internet je potpuno drugačiji medij u odnosu na knjigu. Internet ima svojih prednosti, internet nam olakšava život, preko interneta se informišemo. Knjiga je, međutim potpuno drugačiji medij i kada govorim o knjizi u stvari govorim o književnosti. Ipak, književnost ima svoje neprikosnovene vrijednosti, književnost je prije svega umjetnost, a umjetnost je čovjeku neophodna kao što su mu neophodni vazduh i voda. Tako da poredimo različite medije tako da možemo da govorimo i o različitom pristupu tim informacijama, odnosno informacijama koje nam daje internet i onome što nam daje knjiga, odnosno književnost", kazala je Krsmanović.

Da li je internet, osim što je olakšao informisanje, ubrzao i umnožio komunikaciju među ljudima, pa makar ona bila i virtuelna, donio i nešto negativno, kao i da li je sve veći broj korisnika udaljio od navike i potrebe za studioznijim i dubljim saznajnim procesom koje stičemo između korica jedne knjige - direktorka marketinga u kompaniji “DoMEn” Nataša Đukanović kaže:

"Po meni, mnoge informacije su sada dostupnije i čak kroz elektronske knjige se mnogo lakše dolazi do njih. To je moje iskustvo, ne znam kako drugi misle ali ja mislim da je bolje uticalo na informisanje, ali i na čitanje uopšte".

Kao ploča i CD

Na upit da li to znači da ne misliti da su knjiga i internet u bilo kakvoj vrsti konkurencije nego da se naprotiv – nadopunjuju, Đukanović odgovara:

"Papirne knjige i elektronske knjige jesu, ali koliko je velikih knjižara i biblioteka bankrotiralo to pokazuje koliko su elektronske knjige postigle u odnosu na papirne knjige, a u smislu samog čitanja mislim da je samo pomoglo".

Ni Jelena Krsmanović ne misli da su knjiga i internet u suprotnosti niti da među njima postoji bilo kakva vrsta utrke.
Ilustracija

Ilustracija


"To su dva različita medija. Tačno se zna gdje će čovjek preko interneta da dobije brzu informaciju, kada će se latiti knjige da bi dobio dublje znanje i da bi, ono što je najvažnije – uživao u umjetničkom djelu. Tako da mislim da tu nema trke, postoji znatiželja uvijek kada se pojavi nešto novo. To je kao kada su nekada slušali muziku preko gramofonskih ploča i gramofone, a danas ih slušamo na CD-u, ali na koncu važno je da se sluša muzika. Prema tome i to da li će to biti elektronsko izdanje ili štampano izdanje manje je bitno, bitno je da postoji interesovanje za onim što je sadržina", ističe Krsmanović.

Prema posljednjim informacijama polovina crnogorskih građana koristi internet. Najveći broj njih je u starosnoj dobio od 18 do 35 godina. Osim pristupa društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter, postavlja se pitanje šta je njihov osnovni motiv za korišćenje interneta - brzo informisanje, instant edukacija ili ima sve više onih kojima je globalna mreža svojevrsna elektronska biblioteka.

"Mislim da je to jako povezano. Počinje iz znatiželje, zabave i onako iz druženja, društvenih mreža, a onda lagano počinju da dobijaju sve više informacija i samim tim i traže više informacija. Mislim da onaj koji želi da gubi vrijeme na internetu gubi ga i onako. Ko želi stvarno nešto da učini mislim da mu internet jako puno pomaže", kaže Nataša Đukanović.

Ekonomska kriza i internet uticali su na prodaju knjiga, ali u Nikšiću i dalje rado čitaju i poklanjaju knjige.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG