Dostupni linkovi

logo-print

Ključni problem za BiH i na polju terorizma je – politički


Hapšenja u akciji Damask, septembar 2014.

Hapšenja u akciji Damask, septembar 2014.

Mada se u međunarodnim krugovima barata procjenama da je više od 300 bh. državljana otišlo na ratišta u Siriju i Irak, prema posljednjem istraživanju koje je uradila Atlantska inicijativa, iz BiH na ratištima se trenutno nalazi 115 osoba, 83 muškarca i 32 žene. Mahom se radi o osobama koje su i ranije imale podebele kriminalne dosjee, kakvih je trećina, dok je dio bh dijaspora koja je indoktrinirana radikalizmom van BiH odakle su i otišli na ratišta.

Otkada je BiH usvojila zakonske izmjene kojima se zabranjuju odlasci na strana ratišta, ali i podstrekavanje, vrbovanje i finansiranje odlazaka, broj onih koji idu se smanjio. Ipak, ključni problem za BiH i na polju terorizma je – politički zbog kojeg nema ni efikasne kontrole, ali ni kvalitetne strategije.

Ubistvo policajca u Zvorniku kojeg je počinio pripadnik vehabijskog pokreta Nerdin Ibrić pokazalo je koliko su bh vlasti svojom podijeljenošću doprinijele da sigurnosni sistem sam postane meta terorista - i to ne po prvi put. BiH, tvrde upućeni ima jednu od najboljih obavještajno-sigurnosnih agencija u regiji. Međutim njihova upozorenja su zbog političkih podijeljenosti ignorisana, sve dok se nije dogodila tragedija.

Da u BiH nema strategije za borbu protiv terorizma, da je stanje gore nego što su analitičari pretpostavljali, ali i da nema konkrenih rješenja, već samo ispričane priče i međusobna optuživanja, više je nego jasno. Najtragičnije po BiH je, navode stručnjaci to što kapaciteta za borbu protiv terorizma ima, ali bar prema onome što kaže ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, nema zajedničke vizije.

“Možemo donijeti i tri zakona o terorizmu, ali ako zajedno nećemo na tom problemu da radimo, opet nećemo uraditi ništa", navodi Mektić.

I dok se vlasti premišljaju, teroristi djeluju. Na ionako trusnom tlu traže nove regrute. U nedavnom propagandnom videu Islamske države objavljenom kao poziv građanima balkanskih zemalja da se odazovu džihadu u Siriji, nekoliko državljana s ovih prostora iznijelo je svoja iskustva ratovanja.

Uprkos tome što se svakodnevno propagandnim porukama, ali i instuiranjem samozvanih selefijskih vođa, u BiH pokušavaju vrbovati mladi ljudi, bh. vlasti se ne bave uzrocima njihovog radikalizma, već nerijetko minimiziraju stanje, ali ga i koriste da zastraše druge, kaže novinarka magazina START BiH Rubina Čengić.

“Nakon što je direktor OSA-e rekao da postoji tri hiljade ili tri stotine potencijalnih, uspavanih terorista, niko nije tražio imena tih ljudi ili lokaciju gdje oni žive. Priča o tome ko je osunećen i ko ima šamiju je krajnje neozbiljna. Mislim da u BiH ne postoji volja da se raščisti s tim radikalnim elementima i oni se koriste za zastrašivanje i optuživanje jedni drugih", komentariše Rubina Čengić.

Jedan od uzroka, smatraju eksperti, jeste i taj što se ne vodi dovoljno računa o socijalnom stanju u zemlji. Tamo negdje im obećavaju bogatstvo i prosperitet kojeg nema ni u tragovima, već samo služi kako bi zaveo, kaže kriminalist Jasmin Ahić.

„Zašto ne pokažu te vile, bogatstvo i žene? Zato što toga zapravo nema. Oni su samo iskorišteni i toliko ispranog mozga kada dođu tamo. Možete vidjeti da su totalno zaluđeni i rade samo ono što im je napisano. Pokušavaju uzdrmati određene regione i to je sada u ovom slučaju Balkan“, ocjenjuje Ahić.

Suđenja smanjila odlaske

Otkako su krenula i prva suđenja za vrbovanja za odlaske na strana ratišta, ali i povratnicima, smanjio se i broj onih koji odlaze..

Vrbovanju i radikalnim idejama je prema međunarodnim izvorima do sada podleglo oko 330 bh državljana. Ipak, nedavno objavljena studija Atlantske inicijative navodi da je 156 muškaraca i 36 žena ukupno za dvije godine otišlo na strana ratišta.

Vlado Azinović, jedan od autora studije, upozorava na to da je BIH pored zakona, za efikasnu borbu protiv terorizma neophodno i suočavanje sa socijalnim aspektom koji olakšava odluku da se ode u rat.

„I samo kada netko pogine, kada se dogodi nešto loše, onda reagiramo i obično tražimo od policije i pravosuđa neka objašnjenja, iako su i policija i pravosuđe zapravo posljednja linija odbrane protiv ovakve vrste sigurnosnih izazova, ali i drugih. Mi bismo, kao društvo, morali na neki način angažirati to malo preostalih korektiva, od porodica, škola, medija, akademske zajednice, organizacija civilnog društva, da stvorimo neku vrstu zajedničke konsenzualne, vrijednosne vertikale, koja će biti bazirana na nekim univerzalnim vrijednostima i poslužiti kao neka vrsta kontranaracije priči, na kojoj se ljudi, marginalizirani, ranjivi, vrlo često psihički nestabilni, radikaliziraju i odlaze u ratove koje ne razumiju", navodi Azinović.

Danas je, navodi Azinović, u Iraku i Siriji ostalo 83 muškarca i 32 žene. 26 državljana BiH je poginulo na ratištima. Najmanje jedna petina iz kontigenta bh ratnika u Siriji i Iraku dolazi iz inostranstva, gdje žive i rade, a zbog državljanstva ih se predstavlja kao bh borce, mada su vrbovani drugdje.

U pogledu profila, trećina ih je sa podebelim kriminalnim dosjeima, od pedofilije, preko optužbi za terorizam, trgovinu drogom ili naoružanjem. U zemlju se vraćaju dodatno opterećeni ratnim iskustvom, što može biti veliki sigurnosni izazov.

„Sve ovo uznemirava - da se radi o našim građanima, da se radi nekada o ljudima koje poznajemo, ali naprosto ne bismo trebali podlijegati nekoj vrsti histerije i sada u svemu prepoznavati moguću opasnost. Dobar dio ljudi koji je sada u Siriji i Iraku, po našim saznanjima, nema se namjeru uopće vraćati, ne samo zato što oni deru naše pasoše i spaljuju ih kad ulaze u ISIL, jer je to dio rituala, nego naprosto, to su ljudi koji vjeruju da se u Siriji i Iraku gradi država u kojoj oni žele da žive. Pitanje je koliko će ta država opstati i pitanje je šta će biti s tim ljudima kada ta država propadne, kao što vjerovatno hoće, ali očito je da se neće svi vratiti. Ovi koji su se vratili, mislim da su pod mjerama kontrole ili motrenja, mislim da i oni to znaju i da su oprezni u tome šta rade i kako rade i mislim da zapravo ne predstavljaju toliku direktnu opasnost kao što se nekada stiče utisak ili nastoji kreirati dojam u medijima", kaže Azinović.

Kriminalist i profesor na Fakultetu za kriminalistiku u Sarajevu Jasmin Ahić ističe kako je sada ključni momenat da se u BiH stvari okrenu ka zajedničkom cilju – borbi protiv terorizma, jer je sada više nego očito da za teroriste ne postoje entitetske, državne ili bilo kakve druge granice.

“Svima je jasno da nema vezivanja za 'naše' i 'njihove' i da svako, ko god to bio i iza čega god se prikrivao mora biti osujećen da proizvede nakon radikalca nekog ekstremistu koji će počiniti neki prekršaj ili eventualno neki zločin", zaključuje Ahić.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG