Dostupni linkovi

logo-print

Klizište kod Kaknja: Zauvijek izgubljeni domovi?


Klizište u Kaknju koje je prije nešto više od tri mjeseca odnijelo jedan život i u potpunosti uništilo 10 kuća, još nije sanirano. Oni koji su ostali bez krova nad glavom sa Općinom su potpisali ugovor i dobit će naknadu. Taj novac neće biti dovoljan da se vrate normalnom životu. Dok se ne završe ispitivanja tla, ni ostali mještani Bara koji su morali napustiti svoje domove zbog opasnosti, ne znaju kada će se moći vratiti kući.

Da bi sačuvali stvari koje su ostale neoštećene u klizištu mještani kakanjskog naselja Bare svakodnevno obilaze nekadašnje domove. Klizište koje se pokrenulo prije dva mjeseca odnijelo je sve što su ove obitelji godinama stvarale.

Mirhet Ćosić, mještanin Gornjih Bara kaže da ga svaki dolazak na ovo mjesto podsjeti na kobnu noć koju nikad neće zaboraviti.

„Teško jest, bolno jest. Mislim, to su psihe jedne velike koje se opisati ne mogu. Ipak je to noć bila, pola devet. Odozgo kad je to krenulo nastao je mrak, komplet prašinu je diglo preko tih baraka. Mi smo istrčali bosi, i ja i supruga i djeca. Moje dijete i sad noću skače i govori 'Šta je, babuka, ovo?'. To su velike traume“, priča Ćosić.

U naletu zemlje sa deponije rudnika mrkog uglja, u podnožju kojeg se nalazilo naselje, potpuno je uništeno deset objekata iz Gornjih Bara. Općinsko vijeće Kakanj donijelo je odluku o dodjeli novčane pomoći za zbrinjavanje obitelji koje su živjele u ovim kućama.

Nurudin Hrusto, šef Službe Civilne zaštite Općine Kakanj, kaže da su se rukovodili tržišnom vrijednošću izgubljenih objekata i procijenjenom štetom na njima.

„Podsjetit ću vas da se tu radi o stambenim objektima koji su bili površine 30, 33 metra kvadratna. Njihova tržišna vrijednost je bila od 5 do 6 000 eura. Procjena od strane opštinske komisije za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća je bila negdje, čini mi se oko 6 do 6 500 eura. A jedna, recimo, tročlana porodica koja je stanovala u tom objektu dobit će od strane Opštine pomoć u iznosu otprilike, kad se saberu svi ovi uslovi, oko 10 do 11.500 eura. Mi smatramo da je adekvatna pomoć i da mogu da riješe stambeno pitanje na adekvatan način sa ovim iznosom pomoći“, navodi Hrusto.

Bare, januar 2015.

Bare, januar 2015.

Mirhet smatra da iznos nije dovoljan i da njime neće moći sagraditi ili kupiti novu kuću u Kaknju.

Time nisam zadovoljan jer 50 kvadrata zemljišta košta recimo 15 eura, 17 ili 20, sve ovisi od lokacije. Znači tražio sam, sve sam obišao, to ti je 15 eura, 20, 25, 30 i 50. Znači to je nemoguće. Taj stan, on je bio veličine 35, da napravim isti toliki stan, znači ne mogu sa tih njihovih 13.500 eura“, naglašava Ćosić.

Otkako se dogodila nesreća nije bilo nikakvih pomijeranja tla, kažu iz Službe Civilne zaštite Općine Kakanj. Trenutno se vrše ispitivanja tla i u pripremi je projekt sanacije klizišta.

„Prvi korak bi trebao biti rasterećenje čela te deponije, da se višak materijala ukloni, zatim smanjivanje kosina jer se radi o dosta strmim padinama koje su ostale na tom odlagalištu i druge tehničke mjere koje će nam dati ova kuća koja će raditi istraživanja na tom terenu i uraditi projekat“, objašnjava Nurudin Hrusto.

Rezultate ispitivanja tla s nestripljenjem iščekuju mještani Donjih Bara, točno 18 obitelji. Tijekom ovog mjeseca, nakon temeljitih istraživanja i oni će znati jesu li domove zauvijek izgubili ili se mogu u njih vratiti. Kao i oni, i općinske vlasti se nadaju pozitivnim rezultatima.

„Mi zbilja očekujemo, nakon izrade projekta sanacije tog klizišta, da ćemo moći vratiti ove porodice u njihove domove, da će se izbjeći taj sigurnosni rizik zbog kojeg su sada iseljene“, kaže Hrusto.

Mubera Ćosić, mještanka Donjih Bara kaže da, usprkos pomoći koju dobivaju i koju će dobiti, nikakav novac neće im vratiti život kojim su prije aktiviranja klizišta živjeli.

„Samo je teško gledati sedmoro djece, kroz šta su oni prošli, a zaboravite mene, kroz šta sam ja. Ja bih najviše voljela kad bismo se mi mogli ovdje vratiti. Da ta komisija ustanovi da se možemo ovdje vratiti i neka nam opreme naše stanove kakvi su i bili i onda bismo bili najsretniji“, kaže Mubera Ćosić.

  • 16x9 Image

    Ivana Bilić

    Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Prva novinarska iskustva stekla kao reporter emisije "Vaš glas u medijima" Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine. Na RSE radi od prosinca 2013. godine.

XS
SM
MD
LG