Klimatske promjene mogle bi dovesti do pojačanog množenja malih životinja poput glodavaca koje na otocima među kojima je i Novi Zeland već ugrožavaju biljni i životinjski svijet.
Naučnici s državnog istraživačkog centra na Novom Zelandu kažu kako su otkrili zabrinjavajuće veze između klimatskih promjena i množenja malih sisavaca koji bi mogli zaprijetiti bioraznolikosti i proširiti bolesti širom svijeta.
Prema zaključcima naučnika koji će biti objavljeni u časopisu Ecological Applications globalno zagrijavanje dovelo je do češćeg roda drveća poput hrasta ili bukve koji su do sada rađali svakih sedam osam godina a sada svake tri četiri.
Već je ranije uočeno da godine u kojima obilnije rađaju hrastovi ili bukve prati i nagli porast populacije malih glodavaca ili divljih svinja koji ugrožavaju druge životinjske vrste s kojima se takmiče za hranu poput žira.
Tako je na Novom Zelandu uočeno da se u godinama snažnijeg roda hrasta i bukve povećava populacija štakora ili lasica a stradavaju druge biljne vrste ili ptice.
Naučnici upozoravaju da bi se zahvaljujući globalnom zatopljavanju problem koji se periodično javljao sada zbog češćeg roda hrasta i bukve mogao pretvoriti u stalni problem.
Pojačano množenje nosi rizik širenja bolesti koje su udomaćene kod tih životinjskih vrsta poput uzročnika goveđe tuberkuloze ili hanta virusa kojeg prenose glodavci a kod čovjeka može izazvati teške upale pluća i bubrega.
Naučnici s državnog istraživačkog centra na Novom Zelandu kažu kako su otkrili zabrinjavajuće veze između klimatskih promjena i množenja malih sisavaca koji bi mogli zaprijetiti bioraznolikosti i proširiti bolesti širom svijeta.
Prema zaključcima naučnika koji će biti objavljeni u časopisu Ecological Applications globalno zagrijavanje dovelo je do češćeg roda drveća poput hrasta ili bukve koji su do sada rađali svakih sedam osam godina a sada svake tri četiri.
Već je ranije uočeno da godine u kojima obilnije rađaju hrastovi ili bukve prati i nagli porast populacije malih glodavaca ili divljih svinja koji ugrožavaju druge životinjske vrste s kojima se takmiče za hranu poput žira.
Tako je na Novom Zelandu uočeno da se u godinama snažnijeg roda hrasta i bukve povećava populacija štakora ili lasica a stradavaju druge biljne vrste ili ptice.
Naučnici upozoravaju da bi se zahvaljujući globalnom zatopljavanju problem koji se periodično javljao sada zbog češćeg roda hrasta i bukve mogao pretvoriti u stalni problem.
Pojačano množenje nosi rizik širenja bolesti koje su udomaćene kod tih životinjskih vrsta poput uzročnika goveđe tuberkuloze ili hanta virusa kojeg prenose glodavci a kod čovjeka može izazvati teške upale pluća i bubrega.