Kiparski parlament odoborio je u petak uveče prve tri od osam vladinih mjera predloženih kako bi zemlja osigurala sredstva na temelju kojih mogu računati na međunarodnu finansijsku pomoć. Očekuje se da će do kraja sjednice biti usvojeno i preostalih pet.
Kipar je u utrci s vremenom jer je Centralna evropska banka dala Nikoziji rok do ponedjeljka da pronadje pare. Ukoliko Kiprani ne pronadju rješenje, banke će postati nelikvidne, a samim tim će i država kolabirati.
Posljednja ruska inicijativa za pomoć je propala, potvrdio je ministar finansija Rusije Anton Siluanov. Nakon razgovora s kiparskim kolegom on je izjavio da ruski investitori nisu zainteresirani za offshore kiparskih rezervi plina. Ministar Mikael Saris tražio je u Moskvi pet milijardi eura u zamjenu za obveznice u energetici.
Kipru je potrebno skoro šest milijardi eura kako bi se kvalificirao za dobijanje 10 milijardi pomoći Evropske unije i Medjunarodnog monetarnog fonda. Ranije ove sedmice zastupnici u Parlamentu odlučno su odbili plan za oporezivanje bankovnih depozita.
Veliki ruski investitori, kojima, vjeruje se, pripada trećina svih uloga u kiparskim bankama, poludjeli su na inicijalni plan da se štednja oporezuje sa skoro 10 posto. Ruski premijer Dmitrij Medvjedev okarakterisao je ovaj prijedlog kao „apolutno apsurdan“.
Od 2008.godine, eurozona podsjeća na nokautiranog boksera koji trpi udarce masivnih zaduženja zemalja poput Grčke, Irske i Portugala.
Stoga raste i nezadovoljstvo poreskih obveznika bogatijih evropskih članica kojima je dosadilo vraćati dugove banaka na jugu.
Kipar je u utrci s vremenom jer je Centralna evropska banka dala Nikoziji rok do ponedjeljka da pronadje pare. Ukoliko Kiprani ne pronadju rješenje, banke će postati nelikvidne, a samim tim će i država kolabirati.
Posljednja ruska inicijativa za pomoć je propala, potvrdio je ministar finansija Rusije Anton Siluanov. Nakon razgovora s kiparskim kolegom on je izjavio da ruski investitori nisu zainteresirani za offshore kiparskih rezervi plina. Ministar Mikael Saris tražio je u Moskvi pet milijardi eura u zamjenu za obveznice u energetici.
Kipru je potrebno skoro šest milijardi eura kako bi se kvalificirao za dobijanje 10 milijardi pomoći Evropske unije i Medjunarodnog monetarnog fonda. Ranije ove sedmice zastupnici u Parlamentu odlučno su odbili plan za oporezivanje bankovnih depozita.
Veliki ruski investitori, kojima, vjeruje se, pripada trećina svih uloga u kiparskim bankama, poludjeli su na inicijalni plan da se štednja oporezuje sa skoro 10 posto. Ruski premijer Dmitrij Medvjedev okarakterisao je ovaj prijedlog kao „apolutno apsurdan“.
Od 2008.godine, eurozona podsjeća na nokautiranog boksera koji trpi udarce masivnih zaduženja zemalja poput Grčke, Irske i Portugala.
Stoga raste i nezadovoljstvo poreskih obveznika bogatijih evropskih članica kojima je dosadilo vraćati dugove banaka na jugu.
