Crnogorsko državljanstvo po povlašćenim uslovima u posljednje tri godine dobile su 103 osobe od toga 20 u posljednjih godinu dana, saopštio je, u odgovoru na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije Snežane Jonice ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović.
Brajović je, međutim, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka, odbio da saopšti imena ljudi koje su crnogorski državni organi tim činom proglasili značajnim.
Snežana Jonica kaže da joj je to čudno i da nije u skladu sa javnim interesom. Ona kao problematičnu okolnost navodi i to da se broj državljanstava ne podudara sa brojem mišljenja koja su u vezi sa tim izdali nadležni organi.
"Ja sam nakon toga tražila od svih ministarstava, koja su kao organi uprave mogla da daju svoja mišljenja koja su zakonski preduslov da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova moglo da dodijeli ovo državljanstvo, da mi dostave informaciju da li su to i uradili i ja sam dobila podatak da su ministarstva dala mišljenje u 29 slučajeva. Do broja 103 ostaje prazan prostor i postavlja se pitanje da li za sva ta lica postoji mišljenje. Ako u okviru svega toga imamo činjenicu da se već godinu i više izbjegava takav odgovor, čak i u okviru poslaničkog pitanja, ostaje rezerva da se konačno nešto nije uradilo kako treba i da ne postoje zakonski preduslovi za sva ta lica", navodi Jonica.
Zaštita podataka
Šefko Crnovršanin iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, međutim, smatra da je ministar Brajović ispravno postupio odbijajući da omogući javni uvid u spisak ljudi koji su dobili državljanstvo kao značajni pojedinci.
"U načelu ministar Brajović je pravilno postupio kada nije otkrio podatke, odnosno imena lica koja su dobila crnogorsko državljanstvo jer u članu 4. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti je precizirano da se zaštita podataka obezbjeđuje svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, tako da je to slučaj i sa strancima, koji su prethodno bili stranci pa su dobili crnogorsko državljanstvo. Ministar je samim tim pravilno postupio jer nema saglasnost tih lica da daje podatke o njima u javnosti", kaže Crnovšanin.
RSE: Da li to znači da je bivši ministar unutrašnjih psolova Jusuf Kalamperović kršio zakon kada je odao da su Milena Dravić, Dragan Nikolić i Dragan Džajić dobili državljanstvo?
Crnovšanin: Ne bih mogao sada da se izjasnim kakve je podatke dao bivši ministar i ne mogu sada da dam komentar.
Snežana Jonica ne vidi ništa logično u tom obrazloženju.
"Smatram definitivno da nije logično da javnost nema informaciju o tome koja su lica proglašena kao značajna za Crnu Goru i da se nikako ne mogu pozivati na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Kao jedan od argumenata koristim činjenicu da je upravo javnost od prethodnog ministra unutrašnjih poslova upoznata sa nekoliko imena tih lica na koja se to odnosi. Ako prethodni ministar - kada je upoznavao javnost da je državljanstvo dobio jedan, drugi, treći
Taksin Šinavatra, fotografija iz arhivaznačajan čovjek o kojima je on tada govorio - nije morao da vodi računa o Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, po toj logici to bi na isti način trebalo da se odnosi na sve ostale. Uostalom, ako su sva druga ministarstva u Crnoj Gori procijenila da to nije podatak koji treba štiti po osnovu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, ne vidim razloga zašto ga Ministarstvo unutrašnjih poslova tumači na takav način, ukoliko, međutim, nemaju nešto da kriju", ocjenjuje Jonica.
Podsjetimo, ranije je na oštre kritike naišla odluka crnogorskhi vlasti da izdaju pasoš bivšem tajlandskom premijeru Taksinu Šinavatri koji je u svojoj zemlji pravosnažno osuđen zbog korupcije. Na spisku crnogorskih počasnih državljana je i bivši predsjednik fudbalskog kluba Crvena Zvezda Dragan Džajić protiv koga se u Srbiji vodi proces za zloupotrebu službenog položaja zbog sumnjivog transfera fudbalera.
Ranije je oštro kritikovana i odluka crnogorske Vlade o takozvanom ekonomskom državljanstvu, zbog bojazni da bi preko tog programa u Crnu Goru mogli da uđu prljavi novac i sumnjivi biznismeni. Crna Gora je nakon protivljenja Evropske unije zamrzla tu odluku.
Brajović je, međutim, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka, odbio da saopšti imena ljudi koje su crnogorski državni organi tim činom proglasili značajnim.
Snežana Jonić tvrdi kako su saglasnost za davanje povlaštenih državljanstava ostala ministarstva dala samo u 29 slučajeva.
Snežana Jonica kaže da joj je to čudno i da nije u skladu sa javnim interesom. Ona kao problematičnu okolnost navodi i to da se broj državljanstava ne podudara sa brojem mišljenja koja su u vezi sa tim izdali nadležni organi.
"Ja sam nakon toga tražila od svih ministarstava, koja su kao organi uprave mogla da daju svoja mišljenja koja su zakonski preduslov da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova moglo da dodijeli ovo državljanstvo, da mi dostave informaciju da li su to i uradili i ja sam dobila podatak da su ministarstva dala mišljenje u 29 slučajeva. Do broja 103 ostaje prazan prostor i postavlja se pitanje da li za sva ta lica postoji mišljenje. Ako u okviru svega toga imamo činjenicu da se već godinu i više izbjegava takav odgovor, čak i u okviru poslaničkog pitanja, ostaje rezerva da se konačno nešto nije uradilo kako treba i da ne postoje zakonski preduslovi za sva ta lica", navodi Jonica.
Zaštita podataka
Šefko Crnovršanin iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, međutim, smatra da je ministar Brajović ispravno postupio odbijajući da omogući javni uvid u spisak ljudi koji su dobili državljanstvo kao značajni pojedinci.
"U načelu ministar Brajović je pravilno postupio kada nije otkrio podatke, odnosno imena lica koja su dobila crnogorsko državljanstvo
"Ministar je pravilno postupio jer nema saglasnost tih lica da daje podatke o njima u javnosti", smatra Šefko Crnovšanin.
RSE: Da li to znači da je bivši ministar unutrašnjih psolova Jusuf Kalamperović kršio zakon kada je odao da su Milena Dravić, Dragan Nikolić i Dragan Džajić dobili državljanstvo?
Crnovšanin: Ne bih mogao sada da se izjasnim kakve je podatke dao bivši ministar i ne mogu sada da dam komentar.
Snežana Jonica ne vidi ništa logično u tom obrazloženju.
"Smatram definitivno da nije logično da javnost nema informaciju o tome koja su lica proglašena kao značajna za Crnu Goru i da se nikako ne mogu pozivati na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Kao jedan od argumenata koristim činjenicu da je upravo javnost od prethodnog ministra unutrašnjih poslova upoznata sa nekoliko imena tih lica na koja se to odnosi. Ako prethodni ministar - kada je upoznavao javnost da je državljanstvo dobio jedan, drugi, treći
Podsjetimo, ranije je na oštre kritike naišla odluka crnogorskhi vlasti da izdaju pasoš bivšem tajlandskom premijeru Taksinu Šinavatri koji je u svojoj zemlji pravosnažno osuđen zbog korupcije. Na spisku crnogorskih počasnih državljana je i bivši predsjednik fudbalskog kluba Crvena Zvezda Dragan Džajić protiv koga se u Srbiji vodi proces za zloupotrebu službenog položaja zbog sumnjivog transfera fudbalera.
Ranije je oštro kritikovana i odluka crnogorske Vlade o takozvanom ekonomskom državljanstvu, zbog bojazni da bi preko tog programa u Crnu Goru mogli da uđu prljavi novac i sumnjivi biznismeni. Crna Gora je nakon protivljenja Evropske unije zamrzla tu odluku.
