Dostupni linkovi

logo-print

Kurspahić: Zloslutno o Dobrovoljačkoj


Kemal Kurspahić

Kemal Kurspahić

Jedan ovonedjeljni događaj, odluka Tužilaštva Bosne i Hercegovine da obustavi istragu protiv 14 osoba osumnjičenih u "slučaju Dobrovoljačka", izazvao je ekstremno suprotna reagovanja u vodećem srpskom i vodećem bošnjačkom dnevniku.

Banjalučke "Nezavisne novine" u komentaru pod naslovom "Odbrana zločina" pitaju: "Kako je moguće da pored nekoliko hiljada dokaza, krvavi sarajevski pir i prvi ratni zločin počinjen 3. maja 1992. godine ostane nekažnjen? Ono za šta su nas već mjesecima spremali, konačno je izašlo na vidjelo. Sav šljam, mržnja, pristrasnost i kukavičluk Tužilaštva BiH, sarajevske politike i međunarodne zajednice izašli su na svjetlo dana. Objelodanjeno je ono od čega su svi strahovali, ono na što su se svi zgrožavali i ono što apsolutno nije smjelo da se dogodi ni u jednoj normalnoj zemlji na svijetu. Štiteći zločince, zaštitili su i odbranili zločin, ponizili porodice nedužnih žrtava i udarili šamar svima koji su vjerovali u opstanak i budućnost ove zemlje u koju se toliko kunu."

Sarajevski "Dnevni avaz" u komentaru pod naslovom "Poraženi agresor" zaključuje: "Ta odluka Državnog tužilaštva, koje je tokom temeljite istrage saslušalo čak 352 svjedoka, naprosto vraća vjeru u pravdu. Odbijajući podleći sistemskim, krajnje žestokim pritiscima iz RS i Srbije da optužnice dobiju i oni koji su zaustavili napade strane sile i oslobodili otetog predsjednika rahmetli Aliju Izetbegovića, državni su tužioci, nesumnjivo, u bh. prijestonici ponovo porazili agresora i dokazali svoj puni pravosudni integritet."

Euforična reagovanja, u kojima se odluci tužilaštva o obustavi jedne istrage pridaju političke dimenzije, bilo "zaštite zločinaca i zločina" - bilo "poražavanja agresora", guraju tužilaštvo i pravosuđe u vode u kojima im nije mjesto: u ulogu institucije koja bi trebalo da udovoljava političkim narudžbama autoritativnih ličnosti i institucija, patriotski napaljene javnosti i medija, priklanjajući se bilo zagovornicima jednake raspodjele krivica ili onima koji tvrde kako u upražnjavanju prava na odbranu nisu počinjeni nikakvi zločini.

Kao i obično, negdje između tih krajnosti i izvan zapaljivog pridavanja toj odluci teških političkih dimenzija i težine - sve do dovođenja u pitanje opstanka države ili novog i konačnog poraza agresora - smireniji bi novinski analitičar lako našao i jednom pravosudnom činu primjerenija i razložnija tumačenja.

Dobrovoljačka danas nosi ime Hamdije Kreševljakovića

Dobrovoljačka danas nosi ime Hamdije Kreševljakovića

Prije bosanskohercegovačkog tužilaštva, naime, tri autoritativne međunarodne pravosudne instance već su davno došle do potpuno istog zaključka o tome kako su optužbe protiv predstavnika državnog i vojnog vrha u Sarajevu u "slučaju Dobrovoljačka" pretežno politički motivisane i da u njima nema elemenata zločina ni krivične odgovornosti.

Slučaj je 2002. i 2003. godine bio upućen na razmatranje Međunarodnom tribunalu za ratne zločine u Hagu koji je - u skladu s rimskim "Pravilima puta" usvojenim 1966. godine - pregledao sav dokazni materijal i zaključio da u njemu nema osnova za krivično gonjenje.

Potom je slučaj u okviru međunarodno uspostavljenog i nadziranog Tužilaštva Bosne i Hercegovine istraživao i britanski pravnik Philip Alcock koji je saslušavao svjedoke, pregledao filmske snimke, istorijske dokumente i knjige o događajima iz 1992. da bi - pojavljujući se kao svjedok povodom hapšenja Ejupa Ganića pred londonskim sudom - izjavio kako ne može vidjeti "ništa osim politički motivisanog suđenja što bi opravdavalo optužnicu protiv njega".

Britanski sudija Tim Workman, koji je predsjedavao saslušanjem u "slučaju Ganić" povodom događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992, zaključio je kako se u Bosni i Hercegovini u to vrijeme radilo o međunarodnom oružanom sukobu - jer je ta država 6. aprila bila međunarodno priznata od Evropske Unije i drugih (uključujući i prijem u Ujedinjene nacije) - i da nema ničega u Ženevskoj konvednciji zbog čega bi se napad na vojnu kolonu smatrao ratnim zločinom.

Dakle, pokušaji da se napadu na vojnu kolonu u Sarajevu pridaju dimenzije ratnog zločina u protekloj su deceniji analizirani i odbačeni pred tri autoritativne međunarodne pravne instance i na svakoj od njih zaključeno je da se radi o politički motivisanom gonjenju. Sa takvom istorijom "slučaja Dobrovoljačka" krajnje je uznemirujuće kad predsjednik Republike Srpske odluku Tužilaštva BiH o obustavljanju istrage javno tumači kao "ponižavanje RS i dokaz da je pravosuđe BiH stvoreno da bi čuvalo zločince kakvi su Ejup Ganić, Jovan Divjak i ostali koji su činili zločine na početku rata" i poziva na prekid saradnje s Tužilaštvom i uskraćivanje saglasnosti za njegov rad na području Republike Srpske.

To što najviši izabrani predstavnik Republike Srpske lijepi etiketu zločinaca ljudima koje su međunarodni sudovi u Londonu i Beču oslobodili politički motivisanih optužbi za zločine prilično je žalosna slika o tome kako on zamišlja nezavisno pravosuđe. Nema, naime, nikakve sumnje da političari i mediji koji u obustavi istrage o Dobrovoljačkoj vide "smak svijeta" savršeno dobro znaju da su isti zaključak o prirodi tih događaja donijele međunarodne pravosudne instance ali da su računali kako se u slabašnoj bosanskoj državi pritiscima i ucjenama mogu isposlovati i presude koje bi promijenile prirodu i karakter rata u Bosni i Hercegovini od međunarodnopravno utvrđenog "udruženog zločinačkog poduhvata" ka - politički poželjnoj - "jednakoj raspodjeli krivice".
  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

XS
SM
MD
LG