Dostupni linkovi

logo-print

Kurspahić: Tramp i Al-Baghdadi


Donald Tramp na jednom od stranačkih skupova, decembar 2015.

Donald Tramp na jednom od stranačkih skupova, decembar 2015.

Otkako je vodeći među 14 republikanskih kandidata za predsjednika Sjedinjenih Država, milijarder Donald Tramp (Trump), u ponedjeljak, 7. decembra, u predsjedničku kampanju bacio verbalnu bombu - u vidu poziva da se svim muslimanima “totalno i potpuno” zabrani ulazak u Ameriku“dok predstavnici naše zemlje ne iznađu šta se događa” - u prvim reagovanjima mnogi su predviđali da će ga tako ekstremne izjave eliminisati iz trke. Oštre osude došle su i iz vrha same Republikanske stranke. Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Pol Rajan (Paul Ryan) je na zatvorenom sastanku s republikanskim članovima Kongresa rekao: “To nije ono što smo mi ni kao stranka ni kao zemlja”. Vodeća kandidatkinja Demokratske stranke za predsjednicu Sjedinjenih Država Hilari Klinton (Hilary Clinton) nazvala je Trampov predlog “sramotnim” i “opasnim” i optužila ga da u izborima trguje “predrasudama i paranojom”. Posebno moralno autoritativna osuda došla je od brojnih jevrejskih organizacija koje upozoravaju na istorijsko iskustvo šta se sve može dogoditi kad se cijela jedna etnička, vjerska ili rasna grupa izloži progonu.

Mustafa Cerić

Mustafa Cerić

Toj osudi se, učestvujući na skupu za promociju mira u muslimanskim društvima održanom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pridružio i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa i bivši reis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić: samo koju nedjelju nakon što je supotpisao izjavu odabranih bošnjačkih prvaka o najoštrijoj osudi svih oblika terorizma i svih terorističkih akcija nesuđeni prvi u Bošnjaka se vratio solo interpretacijama globalnih odnosa koje su u dvije temeljne tačke suprotne dostojanstvenom tonu izjave bošnjačkih prvaka.

Prva je: njegova ocjena kako je Tramp za Sjedinjene Države isto što i "Islamska država" za islam jer “on nanosi štetu Amerikancima kao što Islamska država nanosi štetu muslimanima”.

Druga: ocjena kako je Tramp ovim potezom učinio za islam i muslimane više od bilo koga jer je “ujedinio muslimane, čak i one koji nikada nisu bili u zajedništvu”.

Problem sa prvom izjavom je što olako izjednačava razmjere štete koju nanosi verbalni ekstremizam, ma kako bio globalno osuđen i neprihvatljiv, i praktični terorizam: učinci "Islamske države" mjere se u hiljadama ubijenih i stotinama hiljada prognanih, u uništenim životima i dobrima, pa u krajnjoj liniji i u raspirivanju antimuslimanskih osjećanja i politika u zapadnom svijetu. Antimuslimanska retorika Donalda Trampa ili evropskih ekstremnih političara ne bi nailazila na tako širok prijem da nije masovnih zlodjela islamskih esktremista i protiv muslimana i protiv civilnog stanovništva u Evropi i Americi. To je kontekst u kojem bilo kakvo poređenje štete koju izaziva Trampova retorika sa zločinačkim učincima Islamske države vodi relativizaciji terorističkih zlodjela.

Ideja kako bi Tramp, ujedinjujući čak i one muslimane koji nisu bili u zajedništvu, mogao učiniti za muslimane više od bilo koga polazi od pretpostavke da je svemuslimansko jedinstvo samo po sebi poželjno: ona zanemaruje imperativ izolacije i odbacivanja esktremnih ideologija i pokreta u muslimanskom svijetu bilo da je riječ o talibanima i Al-Kaidi, Boko Haramu ili "Islamskoj državi", inspiratorima ili počiniocima masovnih zločina.

Prema ovonedjeljnom ispitivanju javnosti koje su proveli Washington Post i ABC, Trampov poziv da se muslimanima zabrani ulazak u Ameriku podržava 59 posto republikanaca.

Izjava bošnjačkih predstavnika univerzalno je dobro primljena kao osuda i odbacivanje ekstremizma ali - osim što predstavlja moralnu vodilju za bošnjačku javnost - ona naročito obavezuje njene potpisnike da u izjavama i javnom djelovanju ne otvaraju prostor objektivno štetnim reinterpretacijama.

A što se tiče Trampa, on je od samih početaka predsjedničke kampanje pokazivao nipodaštavanje za pripadnike manjina: prvi skandal te vrste izazvao je kad je rekao kako Meksiko ne šalje u Ameriku svoje najbolje već ljude s mnogo problema (“Oni donose drogu, oni donose kriminal. Oni su silovatelji a, pretpostavljam, neki su i dobri ljudi”) izjašnjavajući se za deportaciju “nedokumentovanih imigranata” kojih u Americi ima 11.3 miliona. Veliku debatu izazvale su i njegove izjave o uvođenju registra za muslimane što je - nakon javnih propitivanja po čemu bi to bilo drugačije nego što je bilo nacističko popisivanje Jevreja - rekao kako on želi popisivanje i praćenje budućih izbjeglica iz Sirije. Zatim je uslijedio i taj najradikalniji poziv na “totalnu i potpunu” zabranu ulaska muslimana u Ameriku.

Nasuprot predviđanjima da će ga to izbaciti iz trke, podrška za Trampa u republikanskom izbornom tijelu je stabilna: prema ovonedjeljnom ispitivanju javnosti koje su proveli Washington Post i ABC, Trampov poziv da se muslimanima zabrani ulazak u Ameriku podržava 59 posto republikanaca. U ukupnom biračkom tijelu – 60 posto Amerikanaca smatra da je zabrana ulaska u zemlju muslimana koji nisu američki državljani pogrešna dok ih 36 posto podržava poziv na zabranu. Ako vam se čini da je nivo podrške za antimuslimansku retoriku ipak zabrinjavajuće visok to je prije zasluga Abu Bakr al-Baghdadija nego Trampa i njegovog izbornog štaba: ta kampanja utoliko je uspješnija koliko su zlodjela Islamske države rasprostranjenija.

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG