Dostupni linkovi

logo-print

Kurspahić: Ponuda koja se ne odbija


Ministri Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond

Ministri Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond

Najnovija, britansko-njemačka inicijativa za povratak proevropskim reformama u Bosni i Hercegovini, dolazi u pažljivo odabranom trenutku: neposredno nakon oktobarskih izbora dok se „na terenu“ razmatraju buduće matematičke i programske koalicije na svim mnogobrojnim nivoima vlasti. Šefovi diplomatija Velike Britanije i Njemačke, u obraćanju bosanskohercegovačkoj javnosti, ponudili su budućim novim vlastima viziju za približavanje Evropskoj Uniji i podršku i partnerstvo u njenom provođenju.

Oni pozivaju nove vlasti da se i pismeno obavežu na institucionalne reforme koje će zemlju učiniti funkcionalnijom i kompatibilnijom s Evropom na liniji ispunjavanja uslova za pridruženje a Velika Britanija i Njemačka bi za uzvrat tražile podršku ostalih članica Unije za aktiviranje sporazuma o stabilizaciji i pridruženju i na taj način za obezbjeđenje i evropske finansijske pomoći za dalje reforme i kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji.

Dvije uticajne članice, Njemačka i Britanija, za taj projekt će tražiti podršku i na sastanku ministara spoljnih poslova Evropske Unije 12. decembra a već su je dobili of šefova diplomatije Sjedinjenih Država i Evropske Unije.

Inicijativa šefova britanske i njemačke diplomatije u bosanskohercegovačkoj javnosti ima ljekovito djejstvo spoznaje da svijet nije digao ruke od BiH.

Inicijativa može imati pozitivno djejstvo na više nivoa. U procesu formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini: da svima koji ovih dana i javno i tajno izvode računice o tome s kim bi mogli podijeliti vlast ponudi i mogućnost da svrsishodnost budućih koalicija provjeravaju prije svega u njihovom odnosu prema projektu proevropskih reformi. U bosanskohercegovačkoj javnosti: ona ima ljekovito djejstvo spoznaje da svijet nije digao ruke od Bosne i Hercegovine, da je s uvažavanjem primio februarske proteste i evropske aspiracije njenih građana i da je spreman da ih podrži ako i kada nove vlasti pokažu da su opredijeljene za evropski put.

Na ovom mjestu je prošle nedjelje (u komentaru pod naslovom „Ujedinjujući inofaktor“) bilo riječi o izjavama pretendenata na učešće u vlasti poslije oktobarskih izbora u kojima se najavljuje želja da se postigne domaća saglasnost o neophodnim promjenama i „deblokadi evropskog puta“. Sa iskustvom iz proteklih osam godina nazadovanja, od rušenja posljednje velike međunarodne inicijative – „aprilskog paketa“ ustavnih promjena iz 2006. – pa do potpunog neuspjeha evropskog posredovanja u provođenju presude o jednakim pravima manjina i mehanizmu koordinacije koji bi osigurao da u pregovorima s Evropom zemlja „govori jednim glasom“, nema mjesta optimizmu da će i najnovija inicijativa biti iskreno prihvaćena na svim stranama duboko podijeljene države.

Ovih dana je na jednoj ženevskoj raspravi u okviru Ujedinjenih nacija ukazano na obeshrabrujuće iskustvo u vezi s međunarodnim nastojanjima u Bosni i Hercegovini: uočeno je, naime, kako bosanskohercegovački političari olako usvajaju i potpisuju konvencije o ljudskim pravima ali ih onda ne poštuju i ne provode.

I najnoviji redovni polugodišnji izvještaj međunarodnog visokog predstavnika u BiH, koji će se iduće nedjelje naći pred Savjetom bezbjednosti UN, obiluje primjerima nepoštovanja preuzetih obaveza.

I najnoviji redovni polugodišnji izvještaj međunarodnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koji će se iduće nedjelje naći pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku, obiluje primjerima nepoštovanja preuzetih obaveza zbog čega ni nakon više od šest godina nema nikakvog napretka u ispunjavanju „pet ciljeva i dva uslova“ za ukidanje institucije i ovlašćenja visokog predstavnika.

Ovaj izvještaj – kao i više prethodnih – obiluje primjerima antidržavne i antidejtonske retorike predsjednika Republike Srpske za kojeg se kaže kako se na jednoj strani poziva na „slovo dejtonskog sporazuma“ kad je riječ o garancijama opstanka tog entiteta a na drugoj propovijeda otcjepljenje Republike Srpske i obnovu hrvatske „Herceg-Bosne“ za šta u dejtonskom sporazumu nema nikakvog osnova.

Visoki predstavnik s tim u vezi primjećuje: „Takođe sam zabrinut zbog tendencije zvaničnika izabranih ili imenovanih iz Republike Srpske u državne institucije da koriste ustavne i mehanizme odlučivanja na državnom nivou da sprečavaju BiH da napreduje i ispunjava međunarodne obaveze a da onda navode to odsustvo napretka na državnom nivou kad razlog zašto bi zemlja trebalo da se raspadne“.

Ta tendencija ilustrovana je u izvještaju izjavama predsjednika Republike Srpske kako u BiH ništa ne funkcioniše i kako to nikome ne ostavlja nikakvu mogućnost da napreduje i „zato ćemo, u određenom istorijskom momentu, proglasiti nezavisnost“.

Zašto bi onda sadašnja inicijativa šefova britanske i njemačke diplomatije bila izglednija od ranije odbačenih pokušaja međunarodnog posredovanja? Dijelom – zato što nakon održanih izbora secesionistička retorika za neko vrijeme nema naročitu upotrebnu vrijednost a posebno zato što se u nazadovanju već dotaklo dno. Prema izvještaju podnesenom Ujedinjenim nacijama – „zvanično registrovana nezaposlenost u augustu 2014. bila je približno 44 posto (552.319 osoba) dok su direktne strane investicije pale za 54.3 posto u prvom polugodištu 2014. u odnosu na isti period prošle godine“. U takvim okolnostima povratak na evropski put, s perspektivama oživljavanja ekonomije i pristupa na tržište sa 500 miliona stanovnika, mogao bi se pokazati i kao „ponuda koja se ne može odbiti“ – tamo gdje stanuje logika.

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG