Dostupni linkovi

logo-print

Poslednje istraživanje UNICEF-a o nasilju nad djecom u Crnoj Gori govori da je 69 od 100 djece pretrpjelo bar jednom neki oblik psihičkog ili fizičkog kažnjavanja od odraslih. Jedna trećina građana Crne Gore zna dijete koje je bilo žrtva nasilja u školi, dok skoro jedan od deset građana kaže da poznaje dijete ili odraslu osobu koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu.

Centar za prava djeteta podatke iz UNICEF-ovog istraživanja ocjenjuje poražavajućim za Crnu Goru. Izvršna direktorka ove nevladine organizacije koja sarađuje sa Komitetom za prava djeta UN Rajka Perović kaže da su ovakvi rezultati razlog za zabrinutost.

"Bez obzira na sve napore, definitivno postoje jako visoki procenti koji govore da je vrlo visok procenat nasilja nad djecom u Crnoi Gori. Moram reći da to nije nešto što se ne dešava i u okruženju. Ja nemam priliku sad da uporedim podatke iz zemalja okruženja ali svakako je ovo što se evidentiralo ovdje za brigu i za neku hitnu reakciju i od pojedinca do struktura države”, navodi Rajka Perović.

Kancelariju crnogorskog ombudsmana nijesu iznenadili UNICEFOVI podaci o nekom obliku kažnjavanja djeteta od strane roditelja ili odraslih iz njegovog najbližeg okruženja, kaže Duška Šljivančanin.

"Istraživanje UNICEF-a nas tjera da se zapitamo, a prema našem mišljenju predstavlja jedan odličan osnov za sagledavanje cijelog problema nasilja nad djecom i među djecom u Crnoj Gori koja je i dalje kozervativana sredina. Mi smo kroz svakodnevni rad i postupanje sa djecom svjedoci različitih oblika nasilja, kako nad djecom tako i među djecom. Kancelariji ombudsmana najviše sama djeca prijavljuju kako vršnjačko tako nasilje koje se dešava u nekim obrazovnim ustanovama i u nekim slučajevima i u porodici”, objašnjava Duška Šljivančanin.

Predrag Bošković

Predrag Bošković

Prvi čovjek UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja poručio „da odmah učinimo nešto da prekinemo ciklus nasilja nad djecom“, dok je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković kazao da ovo nije pitanje kojim u državi treba da se bavi samo Ministarstvo na čijem je čelu, već svi partneri u dijalogu o pitanjima zaštite i ostvarivanja prava djece.

“I ono što ovo istraživanje treba da pokaže jeste da razbije te stereotipe da ono što smo svi, pa i ja, smatrali da vjerovatno nije nasilje nad djecom shvatimo na sasvim drugačiji način da shvatimo konsekvence koje takvo ponašanje može da ostavi na samo dijete. Ni sam nijesam očekivao podatke koji su se pojavili u tom izvještaju”, rekao je ministar Bošković.

Propusti u radu institucija

Nakon ovakve izjave ministra Predraga Boškovića postavlja se pitanje -da li podaci dobijeni UNICEF-ovim istraživanjem ukazuju i na prisutnost problema u radu institucija sistema?

Rajka Perović iz Centra za prava djeteta objašnjava da se mora djelovati u više pravaca:

"Nije ni svijest dovoljno izgrađena. Još uvijek to nekako doživljavamo da to što ćemo ošamariti dijete, ili što neko ošamari svoje dijete, doživljava kao neku vaspitnu mjeru a ne doživljava kao nasilje. Naravno, ako se taj nasilnički akt ponavlja onda je to definitivno nasilje. Problematično je i to što sve više imamo nasilja među djecom. Definitivno postoji problem intersektorske saradnje u Crnoj Gori, a mi mislimo da to nije dobar odgovor na potrebe djece i porodice. Dalje, postoje ti otvoreni problemi da nema odgovarajućih podsticaja ni kroz zakonski okvir da se praktikuje zaštita”, naglašava Rajka Perović.

Perović upozorava i da Crna Gora nije na pravi način odgovorila na preporuke Komiteta UN za zaštitu djece:

"Koji je preporučio da se pod hitno istražuju svi slučajevi zlostavljanja i zanemarivanja i primjene sankcija protiv takvih učinilaca – što mislim da mi ne radimo u dovoljnoj mjeri. Da su naše porodice tradicionalne i prilično zatvorene da o onom što se dešava unutar porodice se jako malo govori”, objasnila je Perović.

Iz kancelarije ombudsmana kažu da su oni registrovali propuste u radu institucija sistema.

"Čak rezultati nekih naših istraživanja definitivno pokazuju da su u dobrom dijelu naše institucije i službe, ne možemo možda reći zakazale, ali napravile određene propuste kada je u pitanju nasilje. I upravo našim preporukama I mišljenjima koje dajemo mi pozivamo sve nadležne subjekte da svako pojedinačno, a i svi mi zajedno sistemski radimo na suzbijanju ovog problema”, poručila je Duška Šljivančanin.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG