Dostupni linkovi

logo-print

Karantena u BiH još nema, nedovoljne mjere izolacije


Oboljelih od ebole u Bosni i Hercegovini nema. Nema ni karantena, ali epidemiolozi upozoravaju da treba osigurati poseban izolacijski punkt. Takvo mjesto trebalo bi biti na Psihijatrijskom odijelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Za sada je tek u planovima.

Građani kažu da ebola ne prijeti Bosni i Hercegovini i nisu previše ni zabrinuti.

Nakon što je više od 1.400 osoba, prije nekoliko dana, sa hadža u Meki stiglo u Bosnu i Hercegovinu, pojavilo se i pitanje povećanog zdravstvenog rizika od virusa ebole.

Iako su svi putnici prošli anketiranje i podijeljen im je materijal koji ih upućuje na to koji su simptomi bolesti, niko nije zadržan, niti su stavljeni pod zdravstveni nadzor, mada su se kretali u krugu nekoliko miliona osoba sa svih kontinenata.

Do sada su svega tri osobe bile pod nadzorom, zbog toga što su u zemlju došle iz područja u kojima su registrovani slučajevi ebole. Mjere su istekle za dvije osobe, dok još jedna osoba čeka da istekne period od 21 dan.

"To su osobe koje su najčešće u sklopu mirovnih misija, pripadnici vojnih i policijskih snaga, zatim kompanija koje pružaju bezbjedonosne usluge u tim kampovima i druge", kaže Nina Radić - Vukmir, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

Ukoliko bi došlo do razvijanja simptoma, oboljeli bi bio smješten na Kliniku za infektivne bolesti u Banja Luci.

Prije nekoliko dana u zemlju su, preko graničnog prelaza Gradiška, ušla i četiri državljanina Nigerije, čija je krajnja destinacija Sarajevo. Oni će biti pod pasivnim nadzorom, odnosno pratit će se njihovo zdravstveno stanje.

Oboljelih u BiH nema, ali ukoliko se desi taj slučaj, u Federaciji BiH se smješta na infektivne klinike u Sarajevu, Tuzli ili Mostaru. Ipak, karantena u BiH još nema, a mjere izolacije mogle bi biti i bolje.

"Naši kapaciteti zahtijevaju pojačanje, u smislu izolacijskih kapaciteta. Infektivne klinike će se morati pobrinuti da se osigura izolacijski punkt", ističe Jelena Ravlija, glavni epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Izolatorij je tek u pripremi i bit će u krugu KCUS u prostoru Psihijatrijske klinike, veličine 230 kvadrata.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

"Mogućnosti pojave ovog virusa kod nas, pristupilo se najozbiljnije u smislu organiziranja rada, zbrinjavanje sumnjivog, odnosno oboljelog od ebole, te maksimalnoj zaštiti zdravstvenih radnika. U tom smislu, određen je prostor u koji će biti smješten privremeni izolacijski punkt. To je dnevna bolnica psihijatrijske klinike, koja se treba namjenski i adaptirati", navodi Muamera Šehić, glasnogovornica KCUS.

Za sada nema prostorija, ni kreveta pod pritiskom, a ni zaštitnih odjela, te se pomoć očekuje od SZO i sličnih tijela. Čekaju se i neophodni lijekovi.

"Trebaju lijekovi i cefalonijski preparati. Trebaju nam lijekovi protiv malarije. Već smo u fazi nabavke onog što je najvažnije uz suglasnost Zavoda za javno zdravstvo i federalnog Ministarstva zdravlja", navodi Damir Aganović, direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Ni u Republici Srpskoj još nema karantena, ali su pripreme u toku.

"Treba na taj način obezbjediti i život u tom karantenu, što od organizovanja ishrane, pregleda pacijenata, obezbjeđenja karantene. Upravo smo u fazi oglašavanja mjesta, koje će biti karantensko mjesto u RS-u", tvrdi Nina Radić - Vukmir.

Većina aktivnosti svodi se na anketiranje i podjelu letaka s informacijama. Pridržavaju se protokola SZO, a na graničnim prelazima i aerodromima pojačan je nadzor.

"Aerodrom Sarajevo ima donešen plan djelovanja u kriznim zdravstvenim situacijama, koji je izrađen prema preporuci SZO-a, odnosno direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, koji će u slučaju potrebe biti aktiviran", riječi su Sabine Kovač, glasnogovornice Aerodroma Sarajevo.

Građani nisu pretjerano zabrinuti, a o eboli znaju malo, uprkos brošurama i uputama Zavoda za javno zdravstvo.

Bolest je u kratkom roku povećala stepen smrtnosti sa 50 na 70%.

"Ovaj virus izaziva groznicu sa teškim krvarenjem, koja uglavnom, kod neliječenih slučajeva, dovode do smrtnog ishoda nakon desetak dana", pojašnjava Mirsada Hukić, mikrobiologinja i članica Evropske mreže za kontrolu virusnih uvezenih bolesti.

Glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tarik Jašarević nedavno je naveo kako je uz mjere prevencije bitno i da se bolest može otkriti.

"Bitno je da zdravstveni sistem ima laboratorijske mogućnosti da se ljudi testiraju. Ukoliko se potvrde pozitivni, oni će biti izolovani i pružiti će im se medicinska njega, na način da niko drugi ne bude ugrožen", rekao je on.

Ipak, Bosna i Hercegovina za sada nema mogućnosti za laboratorijsku dijagnostiku ove vrste.

"U BiH nemamo, ni takvih kliničkih odjeljenja, a nemamo ni takvih laboratorija što znači da mi ne možemo vršiti, u ovom momentu, laboratorijsku dijagnostiku u vezi sa ebolom. Međutim, mi imamo dobru saradnju sa SZO, i u slučaju javljanja takve infekcije, mi možemo te uzorke pod hitno poslati na laboratorijsku dijagnostiku", navodi profesorica Hukić.

U Bosni i Hercegovini se za sada uzdaju u to da su njihovi protokoli dovoljni. Timovi za borbu protiv virusa su, kažu, spremni još u vrijeme dok je postojala opasnost od pandemije virusom H1N1, ali sa visoko-smrtonosnim virusom, kakav je ebola, nisu se nikada susreli, te im je edukacija i pomoć neophodna.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG