Dostupni linkovi

logo-print

Karadžiću presuda idući mjesec


Radovan Karadžić u sudnici suda u Hagu

Radovan Karadžić u sudnici suda u Hagu

Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zakazalo je izricanje prvostupanjske presude ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za 24. ožujak ove godine.

Presuda će se izreći u 14 sati, a na nju postoji mogućnost žalbe.

Karadžić se tereti po 11 točaka optužnice - za progone koji su u više općina rezultirali genocidom nad Hrvatima i Bošnjacima 1992.godine, za teror nad Sarajlijama kojih je tijekom opsade (1992-1995) ubijeno oko 11.500 ljudi, za genocid u Srebrenici 1995. godine, te za uzimanje međunarodnih promatrača za taoce te iste godine.

U svojim završnim riječima, potkraj rujna 2014. godine, haško tužiteljstvo je zatražilo doživotnu kaznu zatvora za Karadžića, podsjećajući na ratne užase s kojima ga se dovodi u zapovjednu vezu.

Tužitelj: Karadžić se skriva iza srpskog naroda

Haški tužitelj Alan Tiger je naveo kako je Karadžić bio poznat kao lažac i među međunarodnim predstavnicima koji su pokušavali zaustaviti rat. Kao i za vrijeme rata – Karadžić se i u sudnici skrivao iza srpskog naroda, pokušavajući napraviti reviziju onog što se dogodilo.

Podsjećeno je i na užase u logorima u koje je zatočavano na tisuće civila, o čemu su se čula brojna svjedočenja preživjelih tijekom suđenja.

Užasne patnje koje su pretrpjeli preživjeli ostavili su teške posljedice na Bošnjake i bosanske Hrvate pa su prema tužiteljstvu logori bili još jedan element u pokušaju da ih se uništi kao grupe, što ide u prilog optužbi za genocid.

Prema haškoj optužbi Karadžić je kontrolirao opsadu Sarajeva i teror nad njegovim građanima, što je pak koristio kao sredstvo prisile u pregovorima tijekom rata.

U završnici se tužiteljstvo osvrnulo na udruženi zločinački poduhvat i genocidne namjere optuženog u vezi bošnjačkih zarobljenika u Srebrenici, kojih je u toj zaštićenoj zoni prema optužnici pogubljeno najmanje njih 7.000, dok posljednji izvještaji svjedoka stručnjaka tužiteljstvu govore i preko 8000 žrtava.

Optuženi sve poricao

S druge strane Karadžić, koji se branio sam, osporavao je svoju odgovornost za rat i etničko čišćenje predstavljajući sebe i svoje vlasti - kao nacionalno tolerantne.

"Mi smo pazili naše muslimane dok god nisu pucali. I nismo ih terali da idu u vojsku. A Hrvati oko Prijedora i u zapadnoj Krajini su redovno učestvovali u našoj vojsci", govorio je Karadžić.

Iako je odbacivao svoju odgovornost za sve zločine, tvrdeći da su oni bili spontani i počinjeni od strane pojedinaca van kontrole - Karadžić je i poricao broj žrtava u Sarajevu, Srebrenici, kao i drugim oćinama za koje se tereti. Brojevima žrtava, poput 8.000 ubijenih u Srebrenici, se prema njegovoj tezi obrane – manipuliralo.

(Završne riječi u vezi optužbi za genocid u Srebrenici, Youtube)

Suđenje je počelo 2009. godine, no izvođenje dokaza optužbe tek 2010.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG