Dostupni linkovi

logo-print

Karadžić se pozvao na Titovu doktrinu


Robert Franken, zamjenik zapovjednika Nizozemskog bataljona UN u vrijeme zauzimanje srebreničke enklave, svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću, 17. siječanj 2012.

Robert Franken, zamjenik zapovjednika Nizozemskog bataljona UN u vrijeme zauzimanje srebreničke enklave, svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću, 17. siječanj 2012.

Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću sa svjedočenje je dovršio umirovljeni potpukovnik Robert Franken, zamjenik zapovjednika Nizozemskog bataljona UN u vrijeme zauzimanje srebreničke enklave.

Nakon što je u njegovom iskazu opisan napad na Srebrenicu, protjerivanje žena i djece te nestajanje autobusa s bošnjačkim dječacima i muškarcima, optuženi Karadžić je u unakrsnom ispitivanju pokušao dati razloge zauzimanja te zaštićene zone od strane Vojske Republike Srpske (VRS).

Kako bi opravdao napade VRS-a na bošnjačke civilne kuće na srebreničkom području Karadžić je naveo kako su one pretvarane u vojne objekte u kojima se skrivalo oružje.

Radovan Karadžić na suđenju u Hagu, 17. siječanj 2012.

Radovan Karadžić na suđenju u Hagu, 17. siječanj 2012.

Time je htio pobiti izjave prethodnih svjedoka, UN-ovih kolega potpukovnika Frankena – kako su vojnici VRS-a u svrhu protjerivanja bošnjačkog stanovništva - bacali bombe u kuće prilikom ulaska u Srebrenicu te ih naknadno palili.

„U slučaju kada srpska vojska napreduje, a civili su ostali, slažete li se da je razumno posumnjati da su u tim privatnim kućama zaostali vojnici koji mogu pucati u leđa. I da je opravdano, ako ne i nužno – pretražiti ono što ostaje iza leđa vojsci?“, upitao je optuženi opravdavajući postupke vojnika VRS-a pri ulasku u zaštićenu zonu.

„Da, mogu zamisliti i milijun drugih mogućnosti. Ali da, to je točno“, odgovorio je svjedok.

U pokušajima da prikaže kako Srebrenica nije bila razvojačena prema sporazumu s UN-om Karadžić je bivšem promatraču spomenuo i vojnu doktrinu Josipa Broza Tita koja se sprovodila u bivšoj Jugoslaviji. Prema optuženom to je opravdanje i razdvajanja bošnjačkih muškaraca od žena i djece kako bi se izdvojili borci nakon zauzimanja zaštićene zone.

„To je to nešto što mi zovemo narodnom vojskom. Jeste li bili upoznati s Titovom doktrinom o naoružanom narodu? Da u slučaju rata svaki pojedinac, gdje god se zatekao, bez ikakvog naređenja ili direktive treba da se naoruža i da se bori?“, upitao je optuženi u pokušaju skidanja zapovjedne odgovornosti sa sebe za naoružavanje i zapovjedanje VRS-om.

„Ne“, odgovorio je svjedok.

„Da ste je poznavali vjerovatno biste vidjeli da je to sve u skladu s tom doktrinom“, uz smješak je prokomentirao Karadžić.

U svrhu pak opravdanja napada na Srebrenicu u srpnju 1995.godine Karadžić je pročitao više dokumenata Armije BiH o akcijama bošnjačkih snaga van te zaštićene zone, među kojima je i napad na selo Višnjica gdje su prema njegovim riječima - srpski civili živi spaljivani u kućama.

„Je li Vi mislite da je srpska strana bila dužna da trpi ovaj teror iz Zaštićene zone? Kojoj propušta humanitarnu pomoć i sve drugo što je dobijala švercom ili legalnim rutama. Je li Vojska Republike Srpske bila dužna da trpi ovakve gubitke i kod civila i kod vojnika?“, nastavio je Karadžić.

(Opravdanja Karadžića za događaje u Srebrenici)


U dodatnom ispitivanju od strane tužiteljstva Franken je odbacio teze optuženog – kako su Bošnjaci sami željeli napustiti Srebrenicu i to u organizaciji bošnjačke vlade i UN-a, opisavši granatiranje i ponašanje VRS-a koje civilima nije ostavilo druge mogućnosti nego da odu.

Kao sljedeći svjedok iskaz će dati britanski pukovnik Pyers Tucker (Pirs Taker).

Karadžić se inače protivio njegovom iskazu jer smatra da se ne tereti za zločine u Srebrenici 1993. godine, o kojima se govori u Tuckerovoj izjavi. Zatražio je od sudaca da se to zanemari, no sudsko vijeće je pred početak svjedočenja Tuckera odbilo taj zahtjev.
O suđenju Karadžiću

U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.

Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.

Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG