Na haškom suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću završeno je nakon pet dana svjedočenje vojnog analitičara tužiteljstva, američkog porijekla - Richarda Butlera. Njega je dovela optužba kako bi opisao zapovjednik lanac Vojske Republike Srpske na čijem je čelu bio optuženi kao predsjednik.
Butler je izjavio da se disciplina u spomenutoj vojsci mogla efektivno sprovoditi, različito od Karadžića koji je, želeći umanjiti zapovjednu odgovornost nad zločinima, ustvrdio - kako je broj aktivnih viših oficira bio za to premali.
„Oficiri VRS-a mogli su efektivno sprovoditi disciplinu, samo ako su htjeli“, izjavio je analitičar Butler odgovarajući na teze Karadžića kako je oficira bilo premalo za održavanje reda nad 210 000 pripadnika VRS-a.
„Neophodne strukture, neohodni zakoni, neophodni propisi su postojali. Tako da su oni mogli efikasno sprovoditi disciplinu. Ali ono što ja kažem je da nije uvijek u pitanju broj. To je pitanje sposobnosti i spremnosti viših oficira da sprovode disciplinu unutar tih struktura koje su postojale“, objasnio je svjedok.
Prema Karadžiću je ubijanje u Srebrenici, čiju masovnost inače osporava, bilo posljedica nediscipline i izdvojenih slučajeva osvete, a ne posljedica rasprostranjenih egzekucija organiziranih od Glavnog štaba VRS-a – što pak tvrdi optužba.
Uz to optuženi je, unakrsno ispitujući Butlera, pokušao prikazati kako ljudi u masovnim grobnicama nisu pogubljeni, već poginuli u borbama prilikom ulaska VRS-a u Zaštićenu zonu Srebrenica. No, svjedok je to odbacio.
„Ni na jednoj od tih lokacija, nije bilo znatnih, zapravo bilo kakvih borbenih djelovanja, u ono vrijeme kada su ljudi na tim lokacijama bili poubijani“, naveo je svjedok svoje zaključke o događajima u srpnju 1995. godine.
Tijekom dodatnog ispitivanja od strane tužiteljstva Butler je opisao, prema jednom od dokumenata VRS-a, kako je Karadžić želio smijeniti Ratka Mladića, s mjesta zapovjednika Glavnog štaba VRS-a početkom kolovoza 1995. godine, pola mjeseca nakon događaja u Srebrenici.
No u pokušaju distanciranja od Mladića, Karadžić se nije distancirao od zločina koji su tamo počinjeni, nego je tražio odgovornost zapovjednika Glavnog štaba VRS zbog niza drugih razloga, što je prema svjedoku pokazatelj motivacije optuženog.
„On je mogao reći – ja se ne slažem s protuzakonitim aktivnostima koje su se tamo dogodile i ja zato tražim njegovo uklanjanje s pozicije vlasti“, izjavio je Butler sugerirajući da se to nije dogodilo.
Nakon Butlera, iskaz na suđenju za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini, dati će prvi ratni predsjednik Vlade Republike Srpske Branko Đerić.
On je u prijašnjim haškim svjedočenjima izjavio kako je u RS-u glavnu riječ vodio Karadžić, a opisao je i ulogu optuženog u formiranju logora te ignoriranju vijesti o ratnim zločinima.
Butler je izjavio da se disciplina u spomenutoj vojsci mogla efektivno sprovoditi, različito od Karadžića koji je, želeći umanjiti zapovjednu odgovornost nad zločinima, ustvrdio - kako je broj aktivnih viših oficira bio za to premali.
„Oficiri VRS-a mogli su efektivno sprovoditi disciplinu, samo ako su htjeli“, izjavio je analitičar Butler odgovarajući na teze Karadžića kako je oficira bilo premalo za održavanje reda nad 210 000 pripadnika VRS-a.
„Neophodne strukture, neohodni zakoni, neophodni propisi su postojali. Tako da su oni mogli efikasno sprovoditi disciplinu. Ali ono što ja kažem je da nije uvijek u pitanju broj. To je pitanje sposobnosti i spremnosti viših oficira da sprovode disciplinu unutar tih struktura koje su postojale“, objasnio je svjedok.
Prema Karadžiću je ubijanje u Srebrenici, čiju masovnost inače osporava, bilo posljedica nediscipline i izdvojenih slučajeva osvete, a ne posljedica rasprostranjenih egzekucija organiziranih od Glavnog štaba VRS-a – što pak tvrdi optužba.
Uz to optuženi je, unakrsno ispitujući Butlera, pokušao prikazati kako ljudi u masovnim grobnicama nisu pogubljeni, već poginuli u borbama prilikom ulaska VRS-a u Zaštićenu zonu Srebrenica. No, svjedok je to odbacio.
„Ni na jednoj od tih lokacija, nije bilo znatnih, zapravo bilo kakvih borbenih djelovanja, u ono vrijeme kada su ljudi na tim lokacijama bili poubijani“, naveo je svjedok svoje zaključke o događajima u srpnju 1995. godine.
Tijekom dodatnog ispitivanja od strane tužiteljstva Butler je opisao, prema jednom od dokumenata VRS-a, kako je Karadžić želio smijeniti Ratka Mladića, s mjesta zapovjednika Glavnog štaba VRS-a početkom kolovoza 1995. godine, pola mjeseca nakon događaja u Srebrenici.
No u pokušaju distanciranja od Mladića, Karadžić se nije distancirao od zločina koji su tamo počinjeni, nego je tražio odgovornost zapovjednika Glavnog štaba VRS zbog niza drugih razloga, što je prema svjedoku pokazatelj motivacije optuženog.
„On je mogao reći – ja se ne slažem s protuzakonitim aktivnostima koje su se tamo dogodile i ja zato tražim njegovo uklanjanje s pozicije vlasti“, izjavio je Butler sugerirajući da se to nije dogodilo.
Nakon Butlera, iskaz na suđenju za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini, dati će prvi ratni predsjednik Vlade Republike Srpske Branko Đerić.
On je u prijašnjim haškim svjedočenjima izjavio kako je u RS-u glavnu riječ vodio Karadžić, a opisao je i ulogu optuženog u formiranju logora te ignoriranju vijesti o ratnim zločinima.
