Dostupni linkovi

logo-print

Karadžić zatražio suspenziju suđenja zbog vraćanja optužbe za genocid


Radovan Karadžić u sudnici, maj 2013.

Radovan Karadžić u sudnici, maj 2013.

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je suspenziju svog suđenja u trajanju od četiri mjeseca kako bi se mogao pripremio za obranu u vezi s točkom 1 optužnice koja ga tereti za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština (Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku).

Nakon što je ovaj mjesec Žalbeno vijeće odlučilo poništiti oslobađajuću međupresudu prvostupanjskog vijeća na polovici suđenja - po prvoj, od ukupno 11 točaka optužnice, Karadžić koji se zastupa sam, istaknuo je kako će mu to dodatno otežati postupak obrane.

Do sada je ispitao oko 170 svjedoka obrane, a planirao ih je pozvati još najmanje dva puta toliko. Nakon vraćanja prve točke u optužnicu Karadžić je zatražio nekoliko mjeseci zaustavljanja suđenja kako bi njegov tim suradnika mogao interview-irati 64 potencijalna svjedoka kojima će osporavati optužbu za genocid na početku rata 1992.godine u općinama gdje su vlasti bosanskih Srba preuzele vlast.

Karadžić je u zahtjevu istaknuo kako planira pozvati svjedoke koji bi osporili optužbe tužiteljstva da su općine preuzete kako bi se ih etnički očistilo, dajući kao primjer formiranje Autonomne regije Krajine (ARK) 1992.godine unutar Bosne i Hercegovine, navodeći kako su razlozi za to „bili legitimne gospodarske prirode“.

Bivši vođa Srpske demokratske stranke (SDS) planira tako pozvati čelnike pobunjenih područja, kao i upravitelje brojnih logora – kako bi potvrdili u njegovu obranu, da vlasti bosanskih Srba nisu imale genocidnu namjeru. Naime na temelju užasnih uvijeta u logorima za civile nesrpske nacionalnosti Žalbeno vijeće je i vratilo točku 1 optužnice, zaključujući kako bi na temelju iznesenih dokaza o njima svaki razumni rasuditelj mogao prepoznati genocidnu namjeru prema Bošnjacima i Hrvatima.

Iako je raspravno (prvostupanjsko) vijeće napomenulo Karadžiću više puta da ne treba dokazivati – tko je odgovoran za početak rata, već samo za zločine za koje se tereti (genocid u više BiH općina, u Srebrenici, progone diljem BiH, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce), on je sa svojim svjedocima, većinom bivšim vojno-političkim suradnicima, govorio u iskazima upravo o tome.

Na njegov zahtjev da raspravno vijeće ignorira vraćanje prve točke u optužnicu, tužiteljstvo se usprotivilo, ističući između ostalog da se on njom bavio u dokaznom postupku „kako bi pokazao kontekst događaja“, bez obzira na njezino prethodno izbacivanje.
No u svom zahtjevu za suspenzijom suđenja Karadžić je istaknuo kako na svojoj listi „nema svjedoka koji bi o tome mogli govoriti“, kao i da bi trebalo ponovno pozvati neke svjedoke koji se u svojim iskazima nisu osvrnuli na genocid 1992.godine.

Bivši vođa bosanskih Srba je napomenuo kako bi pauza trebala i da bi njegovi suradnici pronašli počinitelje masovnih ubojstava, kao što je pokolj na Korićanskim stijenama te masovno ubijanje ljudi u Gerinoj klaonici – kako bi izjavili da ti zločini nisu imali za cilj „uništenje Hrvata i muslimana kao grupe“.

Karadžić je do sada utrošio oko tri četvrtine vremena od ukupno 300 odobrenih sati za dokazni postupak obrane, koliko je na raspolaganju imalo i haško tužiteljstvo.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG