Dostupni linkovi

logo-print

Tužiteljstvo: Karadžić očajnički u sudnici negirao stvarnost


Radovan Karadžić

Radovan Karadžić

Ovaj tjedan održan je zadnji dan haškog suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Nakon što je u završnim riječima Karadžić sebe opisao kao mirotvorca, haško tužiteljstvo je u replici odgovorilo - kako je optuženi iskrivljavao činjenice i za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, pa tako i u haškoj sudnici, pokušavajući očajnički negirati zločine koji mu se stavljaju na teret - genocid 1992. godine u više općina, troipogodišnja opsada Sarajeva, genocid u Srebrenici 1995., te uzimanje međunarodnih promatrača UN-a za taoce.

U zadnjem obraćanju sucima haški tužitelj Alan Tieger je upozorio na laži kojima je Karadžić opravdavao etničko čišćenje i progone s razmjerom genocida –navodnom humanom razmjenom stanovništva. Kao i da se lažno zalagao za povratak svih izbjeglica nakon ratnih djelovanja. Riječima sudskog prevoditelja.

„To su i predstavnici međunarodne zajednice u to vrijeme opisali kao potpunu besmislicu, jer su se takve tvrdnje iznosile u kontekstu etničkog čišćenja koje je i dalje trajalo. I čak iako ni tada Karadžić nije uspio prodati međunarodnoj zajednici tu svoju izjavu, on vam sada tu istu izjavu pokušava prodati ovdje, vama, pretresenom vijeću“, rekao je tužitelj.

Tužitelj Tieger citirao je prijetvorne riječi Karadžića o povratku prognanih Bošnjaka i bosanskih Hrvata u Republiku Srpsku ukoliko se osigura dvosmjerni proces - odnosno povratak bosanskih Srba na područja pod kontrolom bosanskohercegovačkog predsjedništva:

„Karadžić je isto tako ukazao na to koliko je taj njegov plan lukav. Citiram: ’Možemo to napraviti na srpski, ćirilični način i reći im to otvoreno u lice, ili možemo biti lukavi. Moramo biti malo lukaviji.’ Ta Karadžićeva lukavost nikoga onda nije uspjela zavarati i ne treba danas ni vas zavarati.“

Negiranje zločina od strane optuženog, koji se branio sam, prema haškom tužiteljstvu bilo je neuspješno i bez pravih dokaza. No optuženi Karadžić izrazio je u duplici uvjerenje kako će biti bez sumnje oslobođen:

„Ovo tužilaštvo nije našlo nijedan bazični dokument koji bi pokazao da je RS i srpsko rukovodstvo ili srpski narod imao nameru da učini nešto što se eventualno desilo. Desilo se zbog toga što je to bio građanski rat. To smo znali unapred. To smo molili nemojte da idemo u građanski rat. Videlo se da se moglo mirnim putem sve rešiti, videlo se da su Srbi fleksibilni“, ustvrdio je Karadžić.

Rat koji je prema „Bosanskoj knjizi mrtvih“ rezultirao sa gotovo 100 tisuća ubijenih, mogao je, prema Karadžiću, biti puno gori – da ga nisu vodile njegove vlasti.

„Ne daj Bože da je srpsko rukovodstvo u BiH bilo neko drugo, da nije bilo sastavljeno od toliko stručnjaka iz humanističkih oblasti, pisaca, lekara, advokata, profesora univerziteta. Ne daj Bože da nije bilo, kako bi izgledao taj rat“, rekao je optuženi.

Uz pogled na optužbe protiv sebe kao optužbe protiv srpskog naroda, Karadžić je na kraju suđenja ponovno suprotstavio genocid u Bosni i Hercegovini tijekom devedesetih godina genocidu protiv srpskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata.

„Nemamo mi nikakvih problema. Nezavisna država Hrvatska je imala rasističke zakone i jasno se vidi zašto su stradali Srbi, Jevreji i Romi. RS nema nijednog akta - nema akta, nego imaš šta je neki ljutiti poslanik rekao“, konstatovao je Karadžić.

Replikom i duplikom na završne riječi strana u postupku završeno je petogodišnje suđenje u kojem je uvršteno oko 600 iskaza svjedoka, te čak 11 i pol tisuća dokaznih predmeta.

Prema dosadašnjoj praksi, prvostupanjska presuda Karadžiću donijet će se unutar godine dana, nakon čega se može očekivati još par godina žalbenog, drugostupanjskog postupka.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG