Dostupni linkovi

logo-print

Karadžić oslobođen optužbi za genocid osim u Srebrenici


Radovan Karadžić u sudnici, 2011.

Radovan Karadžić u sudnici, 2011.

Haški suci oslobodili su bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića po prvoj točki optužnice za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina na početku rata 1992.godine. No ne i za genocid u Srebrenici i ostale zločine koji mu se stavljaju na teret.

Suci su tako odbacili zahtjev optuženog da ga se oslobodi na polovici suđenja prije iznošenja postupka obrane, jer su odlučili da je tužiteljstvo u svom dokaznom procesu izvelo dovoljno dokaza koji bi mogli biti osnova za osuđujuću presudu po deset, od ukupno 11 točaka optužnice.

Karadžić ostaje u Haškom pritvoru, a na jesen će morati početi osporavati optužbe za genocid u Srebrenici, teror nad civilnim statnovništvom Sarajeva, uzimanje međunarodnih promatrača za taoce te protjerivanje stanovništva s područja pod kontrolom bosanskih Srba, odlučilo je sudsko vijeće pod predsjedanjem južnokorejskog suca O Gon Kwona.

„Vijeće je čulo dokaze da je u svim općinima politika rukovodstva bosanskih Srba rezultirala onime što je svjedok Harland opisao kao – nasilno protjerivanje nesrpskog stanovništva ogromnih razmjera. Shodno tome postoje dokazi, koji ako se prihvate, mogu poslužiti razumnom prosuditelju o činjenicama, da utvrdi van razumne sumnje da je tijekom perioda relevantnog za optužnice postojao udružani zločinački poduhvat“, naveo je Kwon.

Ipak suci su donijeli oslobađajuću presudu po prvoj točki optužnice ustvrdivši kako se iz dokaza tužiteljstva, nije mogao donijeti zaključak o genocidnoj namjeri uništenja dijela ili cijele grupe Bošnjaka i bosanskih Hrvata - prilikom protjerivanja i zatočavanja na početku rata.

Tužiteljstvo je u prvoj optužnici teretilo Karadžića za genocidnu namjeru nad stanovništvom nesrpske nacionalnosti u 41-oj općini, da bi broj bio smanjen zbog što bržeg procesuiranja, prvo na 27, a na kraju na samo 7 općina (Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku).

Ilustracija

Ilustracija

Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja “Žene Podrinja”, kaže kako je zatečena ovakvom odlukom suda, tim prije što su u srebreničkom genocidu stradale tisuće ljudi koji dolaze s općina za koje je Tribunal odbio teretiti Karadžića.

“Znate li vi da je 2.081 nestalih iz Bratunca u Srebrenici 11. jula!? 475 ljudi iz Zvornika! Preko 1.000 ljudi iz Vlasenice! Jel' te opštine nisu postojale? Jel' ti ljudi nisu postojali?”, kaže Sinanović.

Upravo zbog ovih činjenica percepcija genocida, prema njenom mišljenju, ne smije biti svedena samo na Srebrenicu.

Predsjednik Udruženja logoraša Bratunac Sakib Ahmetović razočaran je ovim obrazloženjem, te podsjeća kako već godinama pokušavaju dokazati da je na na bratunačkom području, učinjen genocid.

“Etničko čišćenje nenaoružanih ljudi, istjerivanje iz njihovih kuća, pljačkanje, paljenje, ubijanje bez ikakve krivice – samo zato što nosiš to ime – ja ne znam koji je od elemenata, a da nije genocid” , navodi Ahmetović.

Optužbe za genocid Kradžić je oslobođen i za opštine Prijedor, Sanski Most i Ključ. A upravo je i najviše primjera i svjedočenja o zvjerskim zločinima i ubistvima dato upravo na suđenjima u Hagu kroz razne predmete koji su obuhvatali najstrašnije torture u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, te protjerivanja i ubojstva širom Prijedora i okoline.

Ante Tomić, zatočenik logora Omarska, također je svjedočio pred Tribunalom o zvjerstvima i ubistvima koje su počinile srpske snage.

„Mene su jednu noć pretukli tako da sam četiri dana bio u komi. Bio sam izbačen na hrpu leševa. Tu me našao jedan od kolega i vratio me nazad, među žive“, sjeća se Tomić.

Žrtve će se žaliti

Upravo zbog razmjera zločina na ovom području, neshvatljivo je da se Haški sud pravda nedostatkom dokaza, smatra bivši logoraš iz Sanskog Mosta Murat Tahirović.

„Još jednom smo, nažalost, razočarani, u poziciji, pogotovo u kojoj sam ja, koji dolazim s tih prostora, koji je doživio preseljavanje preko sto hiljada ljudi samo iz tri opštine – kad govorimo o Ključu, Sanskom Mostu i Prijedoru – a preko šest hiljada ljudi je ubijeno s prostora tih opština. Dolina Sane je bila krvava '92. godine, ali to očito Tužilaštvo nije u dovoljnoj mjeri dokazalo“, kaže Tahirović.

Goran Petronijević

Goran Petronijević

Član Karadžićevog pravnog tima Goran Petronijević kaže kako je ostalo još deset tačaka optužnice, na što su i računali, te nisu iznenađeni postupkom Suda.

„Očekivali smo, naravno, da će Veće Haškog tribunala imati više hrabrosti da odbranu oslobodi obaveze dokazivanja još nekoliko tačaka za koje takođe tvrdimo da ih Tužilaštvo nije apsolutno ni dotaklo. Za sve ove druge tačke u samoj optužnici, kao što su dve glavne tačke, i nama preokupacije u samoj odbrani, a to su tačke vezane za Srebrenicu i Sarajevo, tu smo takođe optimisti za krajnji ishod postupka“, navodi Petronijević.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Šaćir Srebrenica kaže kako će se zajedno sa ostalim udruženjima žrtava žaliti na ovakvu odluku Suda.

„Neshvatljivo je da je Haški tribunal donio takvu odluku. Pokušaćemo – organizacije i udruženja žrtava – da stupimo u kontakt sa Tužilaštvom, da pokušamo s njima vidjeti može li se šta uraditi, da se žalimo na taj postupak Haškog suda“, kaće Šaćir Srebrenica.

Haški sud je ponovno povrijedio žrtve, smatra predsjednica Društva za ugrožene narode, Fadila Memišević.

„Žrtve su nezadovoljne. Kako onda može doći do olakšanja za patnje i kako onda može doći do pomirenja, kad pravda u potpunosti nije zadovoljena. To je strašno, jer znamo koliko je dokaza, šta je bilo u Bratuncu, šta je bilo u Foči, pa toliko tih presuda – da nije bilo dokaza. Ja ne znam da li je zbilja krivica Tužiteljstva. To je za mene vrlo suspektno, ali u svakom slučaju, činjenica da ni Višegrad nije uvršten među opštine u kojima se događao genocid, govori da i Tribunal na jedan suptilniji način negira genocid", mišljenja je Fadila Memišević.

Tako je u ovom slučaju jedino Srebrenica ostala kao mjesto na kome je - prema Tribunalu - počinjen i dokaziv genocid. Hiljade žrtava progona, silovanja i ubistava širom Bosne i Hercegovine ne spadaju u ovu kategoriju, navodi haški Sud, iako je samo u slučaju prijedorske regije donio čak 14 presuda sa osudama u rasponu od tri do 40 godina zatvora.

Karadžić će, dakle, morati odgovarati za progon, te okrutno postupanje u zatočeničkim objektima prema brojnim civilima na početku rata, kao i za genocid u Srebrenici 1995.godine.

"Dokazi izvedeni pred Vijećem o broju žrtava koje su ubijene, kao i o činjenici da su meta bili samo muškarci i mladići bosanski muslimani – za strijeljanje po kratkom postupku. Kao i činjenica da su snage bosanskih Srba pokušale ubiti svakog vojno-sposobnog bosanskog muslimana u Srebrenici, navodi na zaključak o sistematskoj prirodi zločina koji su počinjeni kao i sistematskom ciljanju na jednu grupu“, obrazložio je predsjedavajući.




Nakon što je prije mjesec i pol dana tužiteljstvo završilo svoj dokazni postupak, optuženi je dobio pet mjeseci pauze za pripremu svoje obrane. Suđenje će se tako nastaviti 16. listopada ove godine kada će Karadžić dobiti priliku da ospori 10 od 11 točaka optužnice.

Ranije su iz optužnice protiv Radovana Karadžića, radi skraćenja, za progon uklonjene tri općine Bosanska Krupa, Kalinovik i Kotor Varoš.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG