Dostupni linkovi

logo-print

Kapital iz islamskog svijeta preuzima primat nad ruskim


Radovi na Blue Horizon Hotelu, investitor Qatari Diar, Tivat, foto: Vijesti/Siniša Luković

Radovi na Blue Horizon Hotelu, investitor Qatari Diar, Tivat, foto: Vijesti/Siniša Luković

Nakon početne dominacije ruskog kapitala, u Crnoj Gori je sve više investicija iz islamskih zemalja: Egipta, UAE, Katara, Turske, Azerbejdžana... Iako ima ulaganja u industriju, očigledno je da je za kapital iz tih dijelova svijeta, bar kad je o Crnoj Gori reč, najprivlačniji - turizam. Samo jedna od planiranih investicija, ako se realizuje, trebalo bi da premaši milijardu evra.

U Crnoj Gori ima nekoliko značajnih investicija iz islamskih država, a najznačajnije bi trebalo da bude ulaganje egipatskog milijardera Samiha Savirisa na poluostrvu Luštica kod Tivta. Planirana investicija od preko milijardu eura trebalo bi da bude realizovana u narednih 15 godina, a Vlada je prošlog mjeseca, preduzeću Luštica development, dala građevinsku dozvolu za izgradnju objekata koji predstavljaju dio prve faze planiranog turističkog naselja.

Podsjetimo. Luštica Development je osnovana 2008. godine, kao joint venture preduzeće Vlade Crne Gore, koja ima deset posto vlasništva i švajcarskog ogranka egipatske kompanije Orascom, firme svjetskog renomea koja je vodeći konstruktor, takozvanih, integrisanih gradova koji se sastoje od hotela, vila i apartmana, objekata za odmor i opuštanje, kao što su golf tereni, marine i prateća infrastukutura.

Samih Onsi Sawiris

Samih Onsi Sawiris

Pripremni radovi na Luštici su počeli početkom prošle godine, tokom koje je uloženo oko pet miliona eura. Do sada su izgrađeni pristupni putevi, otvoreno je golf vježbalište i raščišćen je teren za svih 18 rupa budućeg golf igrališta za čije je projektovanje angažovana kompanija Gary Player. Prema vladinim podacima, izgrađeni su model apartman i vidikovci na budućim lokacijama marine, glavnog puta i golf hotela.

Nakon neostvarenih snova da će u arapskom svijetu naći nekog ko će prihvatiti megalomansku ponudu za turističku valorizaciju ulcinjske Velike plaže i jalovih nadanja da će se usput udomiti i posrnula Prva banka, kojom gazduje porodica bivšeg premijera Mila Đukanovića, Crna Gora je tek oktobra 2011. potpisivanjem odgovarajućeg sporazuma postavila temelj za ekonomsku saradnju sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a rezultat je stigao tek ovih dana.

Royal Group, kompanija iz Emirata je dostavila ponudu za Kraljičinu plažu kod Čanja od, nešto preko, 21 miliona eura plus 180 miliona ulaganja.

„Radi se o 423.000 kvadratnih metara zemljišta na lokalitetu Dubovica. Ispod 50 eura se ne bi prihvatila ponuda. Jedan od limitirajućih uslova je i da kompanija ima u posljednje tri godine uloženo najmanje 150 miliona eura. Donijeli su dokaze da su uložili milijardu i pol, da su izgradili 300.000 kvadratnih metara hotelskih kapaciteta. To je cifra od preko milion kvadrata. Minimalni investicioni program je 180 miliona eura za investicioni ciklus od osam godina, s tim da prva faza bude hotel, marina, spa centri. To su prihvatili. Još jedan uslova je garancija za ponudu od 500.000 eura. Garanciju su dostavili", pojašnjava potpredsjednik Tenderske komisije Dragan Simović.

Azerbejdžanski adut

Ponuđač za gradnju četiri manja ili dva veća hotela, marine i stambenog kompleksa u Kumboru kod Herceg Novog morao je, prema tenderskim pravilima, biti međunarodni hotelski operator ili brend sa neprekidnim petogodišnjim iskustvom u upravljanju hotelskim biznisom. Pobjednik tendera je, međutim, azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR, iako je na tenderu učestvovao i američki konzorcijum NCH, koji je dostavio dvostruko vrjedniju godišnju zakupninu za zemljište od 610.000 eura, plus 5,1 procenat od godišnjeg prihoda, a Azerbejdžanci za deseti dio procenta manje. Razlika ove dvije ponude, kumulativno na 90 godina iznosi oko 27 miliona eura.

U američkom fondu, kome nije vrijedilo ni obraćanje Upravnom sudu, smatraju da je SOCAR-ova ponuda pogrešno ocijenjena te da u njoj: „nije prikazan pravi biznis plan, već samo obećanje o ulaganju određenog novčanog iznosa.“

Filip Vujanović i Ilham Aliyev u Podgorici 12. marta 2013.

Filip Vujanović i Ilham Aliyev u Podgorici 12. marta 2013.

Crnogorska vlast se nije zabrinula zbog mogućih turbulencija na relaciji Podgorica - Vašington, ali zato predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, tokom nedavne posjete azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, nije štedio izraze zadovoljstva zbog dobrih i sve boljih odnosa sa Azerbejdžanom:

„Sjajni državni odnosi su doveli i do značajnih ekonomskih dostignuća i saradnje od kojih je svakako najznačajnija investicija SOCAR-a u Kumboru, čime je jedna vojna baza i kasarna dobila mogućnost da se pretvori u jedan sjajan turistički atraktivni kompleks.“

Zanimljivo je da je nedavno izlaganje premijera Mila Đukanovića u Američkoj privrednoj komori u Crnoj Gori, u vezi sa realizacijom investicija obuhvatilo čitav niz ulagača upravo iz islamskih zemalja:

„Zadovoljan sam napretkom koji smo ostvarili i očekujem da ovog mjeseca krene realizacija tog projekta. Zadovoljan sam napretkom koji smo ostvarili sa katarskim partnerom na lokaciji Plavi horizont i očekujem da se oni, nakon izvjesnog zamrzavanja tog projekta, vraćaju u projekt i kreću u realizaciju u 2013. godini. Zadovoljan sam napretkom u pripremi projekta u Komboru sa azerbejdžanskim partnerom. Vrlo je realno da će projekt biti realizovan. Zadovoljan sam uspješno realizovanim tenderom na lokaciji Kraljičina plaža, gdje smo u prilici da sagledamo finalno jednu jako kvalitetnu ponudu iz UAE, da potpišemo ugovor sa njima i dobijemo još jednog veoma renomiranog investitora, koji će garantovati da ćemo u bliskoj budućnosti imati bitno unaprijeđen turizam.“

Osim Arapa i Azerbejdžanaca, u Crnu Goru su investirali i Turci. Nakon investicija na gradskom nivou - tržni centar i hotel u glavnom gradu - turski investitori su uložili i u važno preduzeće - Željezaru Nikšić u koju su, nakon prethodne, za Željezaru tri neuspjele privatizacije, ušli kroz stečaj. Njihov dolazak je obilježen velikim očekivanjima, ali je nekoliko mjeseci kasnije bilo određenog radničkog nezadovoljstva zbog visine zarada.

Na pitanje - da li su investicije iz islamskih zemalja: Egipta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Azerbejdžana i Turske u Crnoj Gori, osim ekonomskim, motivisane i političkim, odnosno, vjerskim interesima - odgovor daje istoričar Šerbo Rastoder:

„Kada su rimskom car,a koji je uveo poreze na klozete, pitali što to radi, tražio je da donese blagajnik kasu i rekao im - Uporedi sa svojim i pomiriši. Naravno, svi su konstatovali da novac ne smrdi. Drugi razlog je da novac sam po sebi nikada ne ide bez interesa. Ako ima motiv, onda je u sljedećem – zemlje koje imaju ambiciju da ulažu u EU, u prvoj fazi, najveći dio svoga kapitala usmjeravaju ka onim zemljama koje će postati članicama EU ili ima nagovještaja da će postati. Može strateški da bude to ulaganje u buduću EU, a ne u pojedinačnu zemlju.“

Pošto se, najčešće u neformalnim prilikama, mogu čuti tvrdnje da između turskih i arapskih investitora postoji izražena konkurencija, istoričara Šerba Rastodera smo pitali - da li dio razloga za taj rivalitet, između ostalog, leži i u podjeli islamskog svijeta na šiite i sunite:

„Mislim da nije ta podjela u pitanju. Više je podjela na ono što je sekularno društvo i država u kojoj vjera ima veću uticaj. Turska se doživljava kao sekularna država u islamskom svijetu, moderna država. U tom smislu postoji ta vrsta tenzije i ta vrsta rivaliteta", kaže Rastoder.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG