Dostupni linkovi

logo-print

Kanton Sarajevo prvi ispoštovao presudu Sejdić-Finci


FOTO: Midhat Poturović

FOTO: Midhat Poturović

Skupština Kantona Sarajevo u srijedu je jednoglasno usvojila amandmane kojima se usklađuje Ustav ovog kantona sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Kanton Sarajevo je, tako, prvi u Bosni i Hercegovini koji će ustavnim odredbama omogućiti provedbu presude Suda u Strazburu, a na potezu su i ostalih devet kantonalnih skupština, zatim entiteti, pa država. To praktično znači da se mora izmijeniti još 12 ustava da bi “ostali” bili ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Iako je Evropska unija dala toj državi rok da do polovine godine presudu provede, s obzirom na sadašnju političku situaciju i potpunu nezainteresovanost tamošnjih političara da stvari pomjere sa “mrtve tačke”, teško je povjerovati da će uslov i biti ispunjen.

„Konstatujem da je Skupština usvojila amandmane. Amandmani na Ustav Kantona Sarajevo stupaju na snagu noćas u ponoć.“

Ovim činom je Kanton Sarajevo prvi u Bosni i Hercegovini omogućio provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci. To praktično znači da će poslanici koji se izjašnjavaju kao “ostali” moći formirati svoj klub, pod uslovom da se najmanje jedan od njih tako izjašnjava. Istovremeno će u rukovodstvo, među dva postojeća zamjenika iz reda konstitutivnih naroda, ući još jedan - treći, koji će predstaviti kategoriju “ostalih”.

Jakob Finci, koji je tužio Bosnu i Hercegovini u Strazburu jer je Jevrejima onemogućeno da se kandiduju za Dom naroda državnog parlamenta i za člana Predsjedništva BiH, za naš radio o odluci Kantonalne skupštine kaže:

„Kanton Sarajevo je postao lokomotiva u pokretu da BiH napokon prestane kršiti ljudska prava, i u praksi je implementirao odluku Sejdić i Finci i prije promjene državnog ustava onako kako nam je naložio Sud u Strazburu. Mislim da se na ovaj način pokazuje i dokazuje da je u praksi moguće bez problema implementirati ovu odluku i da probleme stvaraju samo politički lideri koji uz to žele da postignu i neke nove, druge ciljeve, a ne samo da urade ono što im je sud naložio.“

Svi oni koji se izjašnjavaju kao ostali, od ponoći će biti ravnopravni sa pripadnicima konstitutivnih naroda jedino u Kantonu Sarajevo. Prema riječima poslanika u sarajevskoj Kantonalnoj skupštini Muje Hodžića, to je još jedan od apsurda u Bosni i Hercegovini.

„Moja ravnopravnost na koju se naviknem prestaje da važi na Vracama, u Vojkovićima, Kobiljači, na izlazu iz Ilijaša - tamo gdje završavaju granice Kantona Sarajevo“, kaže Hodžić.

„Došli smo do 2013., a tek sad neki dijelovi BiH počinju implementirati nešto što smo trebali daleko ranije napraviti i što nas čini jedinom zemljom u Evropi koja diskriminira vlastite građane“, navodi Jakob Finci.

Korak za "preslikavanje"

Nakon Kantona Sarajevo, na potezu su i ostalih devet kantonalnih skupština, zatim entiteti, pa država. To praktično znači da se mora izmijeniti još 12 ustava da bi “ostali” bili ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Upravo to očekuju i u Vijeću Evrope. Njihova šefica kancelarije u BiH Mary Ann Hennessey poručuje:
Jakob Finci i Dervo Sejdić

Jakob Finci i Dervo Sejdić


„Ovo je istorijski trenutak za Kanton Sarajevo i za Bosnu i Hercegovinu. Napravili ste važan iskorak od politike isključivosti, ekskluziviteta i diskriminacije, barem u etničkom smislu. Istina je - preduzeli ste važan korak. I to je onaj korak koji bi trebali „preslikati“ svi parlamenti u ovoj zemlji, počevši od Parlamenta BiH.“

No, kako navodi Dervo Sejdić, koji je sa Jakobom Fincijem tužio BiH, bez međunarodne zajednice teško da će presuda biti provedena. Tim prije jer se na to čeka već četvrtu godinu.

„Mislim da, oslanjajući se na domaće političke elite, će vrlo, vrlo teško to ići. Oni će to koristiti, kao što i koriste, za svoje svakodnevne političke konfrontacije, odnosno pridobivanje etničkog kontigenta ili povećanje broja glasača u tom pravcu“, smatra Sejdić.

Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno ustavi kantona i entiteta ne priznaju kategoriju “ostalih”, tj. svih onih koji nisu pripadnici jednog od konstitutivnih naroda. Pored njih, diskriminisani su i Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, odnosno Srbi u Federaciji BiH, jer ni oni ne mogu biti birani u Dom naroda državnog parlamenta i Predsjedništvo BiH.

Zbog toga, kako navodi Suad Kurtćehajić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, u cijelosti treba mijenjati Ustav, kojeg je aminovala međunarodna zajednica 1995.

„Tu se može vidjeti da je nešto što je nastalo u Dejtonu u tih 20 dana daleko od svetog slova, odnosno da sadrži brojne greške. Sigruno je da je proces Bosne prema Evropi vrlo značajan jer će onda Evropa sigurno htjeti da demokratiju u Bosni usaglasi sa svojim tekovinama, a naša ustavna rješenja su u mnogim stvarima proturječna i ne odgovaraju tim zahtjevima i onda će se, po mom mišljenju, step by step ići uvezivanju BiH“, kaže on.

BiH do sredine ove godine mora u potpunosti provesti odluku Evropskog suda za ljudska prava. I ne samo to. To je najbitniji uslov da zemlja može aplicirati za članstvo u Evropsku uniju. Njene članice su zaprijetile ovdašnjim političarima da neće priznati ni izbore 2014. ukoliko se odluka ne provede. No, znajući njih i sve rokove koji su im davani, a nisu ispunjeni, nije teško zaključiti da im ni prijetnja ništa ne može, ali i da će “ostali” i dalje ravnopravni ostati u Kantonu Sarajevu, odnosno na oko 4,8 % teritorije države.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG