Dostupni linkovi

logo-print

Kanton Sarajevo: Oprečna mišljenja o eksternoj maturi


Učenici završnog, devetog razreda osnovne škole iz Kantona Sarajevo jedini u Bosni i Hercegovini već treću godinu polažu eksternu maturu. Tri dana, učenici su imali testove iz pet predmeta, a rezultat ovog završnog ispita važan je kriterij za upis u srednju školu i djelimična je zamjena za prijemne ispite.

Istraživali smo šta je pokazalo trgodišnje iskustvo, da li je eksterna matura opterećenje za učenika, te da li su ispunjena očekivanja.

Nakon polaganja ispita učenici završnog razreda osnovne škole provjeravaju da li su tačno riješili zadatke.


Ukoliko dobro urade test eksterne mature to će im donijeti još trideset bodava za upis u željenu srednju školu. Suada Muharemović, majka je djevojčice koja je ove godine polagala eksternu maturu.

"Moja kćerka je odličan učenik od prvog do devetog razreda. Sve razrede je završila sa prosjekom 5.0. Upravo zbog toga sam mišljenja da je ova matura nesvrsishodna. Barem za one učenike koji su dobri đaci, koji su završili cjelokupno devetogodišnje obrazovanje sa takvim ocjenama. Mišljenja sam da su ti učenici, ti ponosi škola, trebali biti oslobođeni eksterne mature", kaže Muharemović, te ističe:

"Budući da sam i sama prosvjetni radnik, možda prosvjetnim radnicima neće biti pravo, ali mislim da u nekim školama je dozvoljeno i prepisivanje. To odlične đake čini tužnim, jer djeca koja su imali dvice ili trice iz predmeta kao što su bosanski ili matematika osvoje maksimalnih deset bodova."

Mišljenje ove majke je da je eksterna matura dodatni stres za djecu.

"Upravo to i čini strvari kontradiktornim. Nekako kao da se negiraju sve te njihove stotine petica tokom njihovog devetogodišnjeg obrazovanja. Znači, ne vjeruje se, da je dijete odlično iz bosanskog, matematike, engleskog i ova dva druga predmeta koji oni izaberu, nego se opet podvrgavaju eksternim maturama", mišljenja je ova majka.

Stav profesora bosanskog jezika i književnosti, nastavnik u sarajevskoj Osnovnoj školi "Safvet-beg Bašagić", te član redakcije Školegijum Namira Ibrahimovića je sljedeći: "Ovo je izvrstan primjer kako se djeca ne trebaju testirati, jer je test za maternji jezik i književnost, recimo, potpuno besmislen, ponižavajući i za djecu i za nastavnike, koji su u nekih četiri ili pet godina radili mnogo ozbiljnih stvari da bi dobili nekih deset besmislenih kratkih pitanja u kojih mogu odgovoriti u roku deset minuta i da to onda bude neko mjerilo znanja".

Eksterna matura predviđena je Zakonom o osnovnom obrazovanju i odgoju u Kantonu Sarajevo. To je novi proces za koji stručnjaci kažu da je već ustabilio ovdašnji obrazovni sistem.

"Mi smo ovom maturom željeli djelimično da zamjenimo prijemni ispit, ali naš osnovni motiv bio je da vidimo gdje smo došli sa devetogodišnjom osnovnom školom. Da li smo dobro pozicionirali predmete? Da li su djeca previše opterećena? Je li nastavni program adekvatan, savremen? Je li preopširan, pretežak za djecu? Da li je nastavni program preobiman? Da li je ocjenjivanje naših nastavnika ravnomjerno, ujednačeno?",pita se Lamija Husić, stručna savjetnica Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih KS-a.

Na koji način bi se trebala uraditi eksterna matura, objašnjava profesor Ibrahimović.

Ispit, ilustrativna fotografija

Ispit, ilustrativna fotografija

"Eksternu maturu ne možete raditi dok ne promjenite nastavne planove i programe u curriculume. Ne možete provjerovati znanje djece po nastavnom planu i programu u kojem ima bruka činjenica. Dakle, ta količina činjenica koje dijete treba da zapamti u osnovnoj školi je ogromna. Naravno, ako propitujete te činjenice, dakle, tražite reprodukciju toga šta su djeca naučila, naravno da ćete negdje pogriješiti. Svi nastavnici ne obraćaju pažnju na isto, jer im niko nije rekao je važano, a šta je manje važno, šta je bitno, a šta nije bitno", riječi su Ibrahimovića.

Prednost eksterne mature je transparentnost i tokom polaganja i u broju bodova koji učenici osvoje. Rezultati eksterne mature i broj bodova ostvaren kao opšti uspjeh pokazuje nivo znanja učenika.

"Moramo priznati da smo ovom maturom učinili vrlo transparentim mogućnost upisa djece u srednje škole. Djeci se boduju tri komponente prilikom upisa u srednju školu. Maksimalan broj bodova je 100. Maksimalan broj bodova na maturi je 30, znači ni trećina ne otpada na maturu, što znači da nismo bili baš prestrogi. Najveći dio ipak predstavlja kontinuitet u učenju i obrazovanju djece u zadnja četiri razreda osnovne škole. I treću komponentu ili 20 posto bodova nose ocjene zaključne ocjene u zadnje dvije godine školovanja", kaže Lamija Husić.

Transparentniji upis u srednje škole je argument, koje Vijeće roditelja smatra bitnim zbog čega podržavaju eksternu maturu.

"Samim tim što svi imaju svoje šifre, što se ne zna ime i prezime djeteta, ne treba vam štela, ne treba vam veza, naša dječica i njihove pametne glavice i kontinurani rad dovode da rezultata. Mi smo tražili od ministra da se uradi kvalitativna i kvantitativna analiza dosadašnje eksterne mature da bismo tačno imali rezultate da vidimo da li je ta eksterna matura postigla cilj. Na tome se radi i uz reviziju nastavnih planova i programa i udžbeničkih politika od septembra, sve to, kada se u globalu, zatvori u tom odgojno-obrazovom lancu onda će eskterna matura pokazati velike ciljeve, prvenstveno u interesu djece", zaključuje Amela Penava iz Vijeće raditelja osnovnih škola Kantona Sarajevo.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG