Dostupni linkovi

logo-print

Kampanja EU u CG: Podrška ženama u biznisu


Ilustracija

Ilustracija

Promotivna kamanja Evropske unije posvećena nedjelji malih i srednjih preduzeća, u Crnoj Gori, ne slučajno, otvorena je temom žene u biznisu. Ekonomskom rastu značajan doprinos mogu dati žene u bizinisu, čija sposobnost, inteligencija i vrednoća nijesu dovoljno iskorišteni u crnogorskom drustvu, zaključak je skupa.

"Po prirodi su inteligencija, vrijednost i sposobnost ravnomjerno raspoređeni na žene i muškarce. Prema tome, društvo koje ne uspije iskoristiti kreativnost i sposobnost žena nije uspjelo da iskoristi važan dio resursa koji su mu po prirodi dati", poručio je ambasador Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič na otvaranju Evropske nedjelje posvećene malom i srednjem biznisu u Crnoj Gori.

Gledajući u cjelini , Evropska unija je u malom i srednjem biznisu prepoznala ključne pokretače ekonomskog razvoja, jer taj sektor čini 99 odsto poslovne zajednice Evrope i zapošljava 2/3 ukupnog stanovništva.

Usred dužničke krize samo za projekte konkuretnosti i inovatinosti malog i srednjeg biznisa EU je opredijelila 1,1 milijardi eura, navodi amabasador EU i poručuje:

"Postavljanje malih i srednjih preduzeća u središte politike za povećanje konkurentnosti i rasta jedini je pravi put u narednim godinama. Vjerujem i da je to put koji Crna Gora treba da slijedi."

Mali i srednji biznis u Crnoj Gori zapošljava 66 odsto ukupnog broja uposlenih i Vlada sve više prepoznaje doprinos tog sektora ukupnom ekonomskom rastu .

Kada je riječ o ženama u crnogorskom biznisu, tradicionalna uloga žene i majke prebacuje teret odgovornosti za porodicu uglavnom na ženu, što joj otežava posvećivanje biznisu.

Istraživanja Privredne komore Crne Gore pokazuju da su preduzeća koja vode žene manja od onih na čijem su čelu muškarci, da manje izvoze, ali i da su žene obazrivije kada je riječ o kriminalu ili zaduživanjima. U prošloj godni kroz kreditnu liniju Vlade žene u biznisu su pomognute sa oko 600.000 eura.

Vujica Lazović

Vujica Lazović

Da je podjela na ženska i muška zanimanja vještačka, saglasan je i potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, koji smatra da su se žene u Crnoj Gori kroz istoriju pokazale praktičnijim i uspješnijim u vođenju finansija.

"Mi u Crnoj Gori često znamo tu da pravimo neke podjele koje nijesu prirodne podjele i koje možda nemaju mjesta i prostora. Ponekada se želi prigovoriti našoj tradiciji i tradicionalnom društvu zašto žene nijesu više prisutne u preduzetništvu. Ali ako uđete malo dublje u istoriju crnogorske ekonomije i preduzetništva onda ćete vidjeti da su uglavnom dame bile te koje su bile stubovi nekog porodičnog posla i i one su se brinule o toj porodičnoj ekonomiji a muškarci su se dominantno bavili politikom, svjetskim temama. Prema tome, imamo tu određeno iskustvo", kaže Lazović.

Tradicija kao kočnica

I dok u EU žene čine 30 odsto ukupne poslovne zajednice, taj procenat je u Crnoj Gori značajno manji. EU i dalje razvija načine kako bi eliminisala faktore koji obeshrabruju žene da uđu u biznis. A šta je to što žene u Crnoj Gori sprečava da ostvare svoj potencijal u biznisu, komentariše šef delegacije EU Mitja Drobnič:

"U Crnoj Gori žene se bore sa nekoliko problema koji ih sprječavaju da ostvare svoje potencijale kao što su pristup programima obrazovanja i osposobljavanja, razvoj poslovnog udruživanja i premještanje žena sa tzv ženskih poslova na poslove iz drugih branši."

Žene u biznisu će imati punu podršku Vlade, obećava njen potpredsjednik Lazović:

"Zato bih ja poslao svim našim dragim damama u Crnoj Gori – nemojte da se ustručavate, samo naprijed i hrabro, imate našu podršku. Vaši uspjesi i pobjede biće radosti za sve nas."

A šta kažu žene ostvarene u biznisu? Za Editu Klajn koja je prije 26 godina otvorila prvu privatnu hemisku čistionu, a danas ih ima više širom Crne Gore, ključna prepreka je bila otpor najbliže okoline.

"Problem za ženski biznis je u tome što muž ako vide da je žena uspješna, a Crnogorcima to mnogo baš ne imponuje jer se on onda možda smatra malo zapostavljenijim i zašto nju više pitaju nego njega i zato mislim da tu poneke žene imaju problema. Dakle, to je pitanje tradicije", kaže Edita Klajn.

Ipaki okruženje se mijenja, zidovi predrasuda polakio padaju, pa sa vjerom u sebe, dobru ideju i uz ogroman rad uspjeh je zagarantovan-iskustvo je preduzetnice Nataše Pavličić.

"To jeste zaista jedna velika borba. Mada ja kažem, kod nas je tradicija takva da su muškarci uglavnom vodili poslove i tako dalje, ali ipak dobra ideja i želja da se ona ostvari će da pobijedi, bez obzira da li ste muško ili žensko", tvrdi Nataša Pavličić.
XS
SM
MD
LG