Dostupni linkovi

logo-print

Kamberović: Sarajevski atentat Bosni donio neviđene patnje


Husnija Kamberović

Husnija Kamberović

Povodom obilježavanja stotinu godina od Sarajevskog atentata, te početka Prvog svjetskog rata, u glavnom gradu BiH, ali i širom Evrope i svijeta, pripremaju se kulturne i naučne manifestacije. Sarajevo će 2014. godine biti stjecište svjetskih sjećanja. Tim povodom razgovarali smo sa direktorom Instituta za istoriju BiH, prof. dr. Husnijom Kamberovićem.

RSE: Profesore Kamberoviću, šta je danas Gavrilo Princip Bosni i Hercegovini?

Kamberović: Stvari treba gledati u kontekstu tog vremena, ali ako pitamo šta je on danas - on je za jedne terorista, a za druge heroj. Tako će sigurno ostati još dosta dugo, jer mi ne možemo utjecati na to kako će ljudi njega percipirati. Pitanje je koliko te naše spoznaje i naša uvjerenja mogu doprijeti do običnih ljudi, koji manje-više ne čitaju ozbiljnu literaturu, ili manje ih zanima ozbiljna literatura, a više to na koji se način kroz neke nacionalne ideologije promovira.

RSE: Sa stogodišnje vremenske distance, šta je Sarajevski atentat i sve što se poslije njega dešavalo donijelo BiH?

Kamberović: Mislim da je Sarajevski atentat Bosni donio prvo neviđene patnje. I ne samo Bosni nego čitavom svijetu. Bosna je poslije atentata ušla u jugoslovensku državu, ali ta država nije baš previše dugo trajala i danas se mi nalazimo otprilike tamo gdje smo bili krajem 19. stoljeća.

RSE: Kada to kažete, na što konkretno mislite?

Kamberović: O političkoj kulturi koja je kod nas posljednjih 20 godina primijetna, o siromaštvu koje vlada, o odnosima među pojedinim zajednicama u Bosni.

RSE: Slijedeće, 2014. godine u Sarajevu će biti stjecište svjetskih sjećanja. Također, širom Evrope bit će upriličene brojne kulturne manifestacije kojima će se obilježiti stota godišnjica od Sarajevskog atentata. Može li time Sarajevo vratiti izgubljeni sjaj, s obzirom da su državne institucije kulture zatvorene, a naučna oblast potpuno zaboravljena?

Tabla na mjestu atentata

Tabla na mjestu atentata

Kamberović: Želimo napraviti jednu konferenciju koja bi trebala biti po svemu središnja evropska konferencija. Mi smo u Institutu smatrali da je važno da i mi to učinimo, ne da je važno nego da mi moramo to napraviti, jer to je naša zadaća na kraju. Mi smo krenuli u kampanju prikupljanja naučnih institucija iz Evrope. Uspjeli smo okupiti još, osim našeg instituta, sedam instituta iz raznih evropskih zemalja da organiziramo tu konferenciju. Instituti iz Srbije nam se nisu priključili iako mi imamo dobru suradnju s njima. Žao nam je da nam se nisu priključili i neki drugi instituti, poput instituta iz Francuske, nego je Francuska ambasada odlučila raditi neku paralelnu konferenciju s nama. Mi želimo na tom skupu otvoriti sva pitanja. Mi smo svjesni činjenice da je 2014. godina i izborna godina i zbog toga mi ne želimo tu nikakve političke utjecaje.

RSE: Kako komentarišete negodovanja iz RS-a da Sarajevo nije grad u kojem bi se ovakav jubilej trebao obilježiti?

Kamberović: Političari iz RS su uglavnom napadali francusku inicijativu, a i ja ne podržavam francusku inicijativu jer mislim da Sarajevo ne treba na takav način obilježavati - dakle, ne treba ništa slaviti, nego treba razgovarati o tome. Oko Dodikovog napada na tu francusku incijativu čak bih rekao da tu nije sve iskreno jer, koliko znam, čak je Dodik na kraju dao saglasnost da se - to je vrlo zanimljivo kada predsjednik republike može dati saglasnost nekom univerzitetu - Univrezitetu iz Banje Luke da učestvuje u suorganizaciji te konferencije koju će Francuzi organizirati.

RSE: Po vašem mišljenju, da li je neophodno vratiti uklonjene Principove stope sa mjesta gdje je stajao uoči atentata?

Kamberović: Jasna je stvar da je na tom mjestu, poslije 1945. godine posebno, promoviran kult Gavrila Principa. Postojale su stope, kao što je i krajem Prvog svjetskog rata bio izgrađen jedan spomenik Francu Ferdinandu. I upravo zbog toga što je to bio dio ovoga grada ja bih podržao ideju da se i jedna i druga stvar obnove.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG