Dostupni linkovi

logo-print

Afera u BiH: Kako se obogatio direktor Bosnalijeka


Proizvodnja lijekova u Bosnalijeku - ilustracija

Proizvodnja lijekova u Bosnalijeku - ilustracija

Luksuzne vile od Sarajeva do Njujorka, automobili, ogromna primanja - građani BiH ostali su zatečeni bogatstvom porodice Arslanagić koja upravlja najvećom framaceutskom kompanijom u BiH - Bosnalijekom. Osnovan 1951. godine, Bosnalijek je najveća industrija lijekova u BiH, sa bogatim prozvodnim programom generičkih lijekova. Najveća poslijeratna priča o uspješnoj privatizaciji u međuvremenu se pretvorila u aferu decenije, koja ozbiljno prijeti smjenom cijele uprave i poljuljanim ugledom ove kompanije u međunarodnim okvirima.

U krajnje dramatičnom tonu, federalni premijer Nermin Nikšić na posljednjoj sjednici Vlade pozvao je članove Nadzornog odbora Bosnalijeka da održe sjednicu i rasprave smjenu uprave ove kompanije na čelu sa direktorom Edinom Arslanagićem. Pozivajući se na dokumente kojima raspolaže federalna Vlada, u kompaniju je prije dva dana ušla i finansijska policija koja će obaviti detaljnu analizu poslovanja.

Ono što se, uz ostalo, stavlja na teret direktoru i upravi preduzeća su duple fakture, štimanje završnih računa Bosnalijeka, čija je prikazana neto dobit nerijetko tri puta manja od stvarne, isisavanje kapitala iz firme u kojoj Vlada FBiH kao najveći dioničar ima 20 posto udjela.

„Postoji niz elemenata koji su nama bili dostupni kroz štetne ugovore, kroz duple fakture, kroz nekakve poslove“, kazao je premijer Vlade FBiH, Nermin Nikšić.

Bosnalijek je, prema dokumentciji koja je dostavljena federalnoj Vladi, za konsultanske usluge u protekle dvije godine platio blizu osam miliona eura, dok su primjerice troškovi reprezentacije u 2010. godini premašili iznos od tri miliona eura.

„Kako danas da dovedete bilo koga da investira u vašu državu ukoliko se taj kapital obezvrjeđuje kroz bilo kakve nepravilnosti?“, kaže Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije.

Odgovarajući novinarima, federalni premijer je potvrdio da se na slučaju Bosnalijeka radi mjesecima, a da je za to vrijeme od strane direktora ove kompanije unajmljena i privatna detektivska agencija koja je Nikšića i resornog ministra trebala kompromitirati.

Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije: Kako danas da dovedete bilo koga da investira u vašu državu ukoliko se taj kapital obezvrjeđuje kroz bilo kakve nepravilnosti?
Neki mediji u BiH su prenijeli kako je sam direktor Edin Arslanagić pokušao podmititi Nikšića sa oko 100.000 eura. Članu Nadzornog odbora koji zastupa interese vlade Rifatu Klopiću nije ponuđen novac, već su mu upućene prijetnje po život koje je prijavio policiji.

„Ja sam imao prijetnje telefonom. Ja sam to uredno prijavio organu MUP-a i očekujem da sud radi svoj posao“, rekao je Klopić.

Halil Čengić, najveći mali dioničar, kaže kako je priča o enornom bogaćenju na račun Bosnalijeka poznata godinama, ali i da do sada vlast za nju nije imala interesa jer su veliki novci išli u stranačke kase. Čengić podsjeća na brojne revizorske izvještaje koji su još prije tri godine potvrdili nepravilnosti, a rezultat je bio smanjenje udjela federalne Vlade i malih dioničara Bosnalijeka za oko pet posto.

Iako je Bosnalijek tokom posljednjih petnaestak godina u federalni budžet morao uplatiti najmanje 40 miliona KM, nijedan maraka na ime dividende nije uplaćena. Dividende su jednoglasnim odlukama Nadzornog odbora išle u „reinvestiranje projekta“, što je, upozorava Čengić, korišteno za kupovinu dionica za zaposlene i davanju beskamatnih pozajmica, a kojima je, ustvari, povećavan kapital samog Arslanagića.

„Tu je naveden taj njegov odnos sa onom famoznom firmom Breštenica koja je služila za oročavanje sredstava Bosnalijeka kao depozit za povoljnije kredite radnicima, koji onda za te kredite kupuju dionice. Druga velika šteta koju je nanio malim dioničarima i državi bila je kad je na skupštini progurao odluku po kojoj se zaposlenima dijele besplatno dionice za zaposlene.Više od šest miliona premije otišlo je iz kompanije. Normalno, njega je zapalo najviše. On je svima nama uzeo pet posto kapitala“, navodi Čengić.

Kompanija ne može izdržati i konkurenciju i pljačku

Federalno Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije u kompaniji Bosnalijek pojedinačno je najveći suvlasnik s udjelom od 19,26 posto. Slijedi libijski investicijski fond (ESDF) koji posjeduje 8,78 posto dionica, te članica grupacije Svjetske banke (IFC) sa 8,37 posto udjela, koju je, tvrdi Čengić, direktor Bosnalijeka također pokušao otkupiti. Preostali vlasnici su investicijski fondovi, banke i mali dioničari.
Fabrika Bosnalijeka - ilustracija

Fabrika Bosnalijeka - ilustracija


„Da se njega ne zaustavi, on bi sigurno srozao ugled Bosnalijeka - jer ne može Bosnalijek da izdrži i konkurenciju i njegovu pljačku.“

Priča o poslovanju Bosnalijeka izašla u javnost nakon što su novinari portala Žurnal.info, radeći na informaciji o lijekovima sa esencijalne liste, aktualizirali svojevrsni monopol Bosnalijeka u BiH.

Zufer Dervišević, glavni federalni finansijski inspektor, podsjeća da je još prije tri godine podnijeta krivična prijavu protiv menadžmenta i organa upravljanja Zavoda zdravstvenog osiguranja KS jer su lijekovi sa esencijalne liste nabavljani od Bosnalijeka bez tendera.

„Finansijska policija poslala je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu državnom Tužilaštvu, te kako državno Tužilaštvo godinu dana nije poduzimalo nikakve aktivnosti, isti izvještaj lani je inspektor dostavio isti Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, Kantonalno tužilaštvo je prije 15 dana nama dostavilo zahtjev da se to uradi“, kaže Dervišević.

Uz konstataciju kako je i nova federalna Vlada o Bosnalijeku počela raspravljati nakon što je u javnost procurio materijal koji dokazuje nezakonitosti u ovoj kompaniji, Eldin Karić, urednik portala Žurnal.info, kaže:

„Zašto se dosadašnje vlade nisu bavile Bosnalijekom? Tek 2012., znači poslije nekih 16 godina, se pokrenulo nešto i sad je pitanje da li će tužilaštvo uspjeti da to iznese do kraja s obzirom da imamo vrlo loše iskustvo sa radom naših tužilaštava?“

Prema posljednjoj analizi Svjetske banke, lijekovi u BiH su čak trostruko skuplji u odnosu na zemlje regiona, posebno Hrvatsku i Srbiju. Ovo, čini se, previše ne brine direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića koji je na novinarsko pitanje o mogućoj smjeni podsjetio na svoj ugovor koji mu garantira milion maraka ako dobije otkaz.

S obzirom da u BiH za sada ne postoji zakon o nelegalno stečenoj imovini, porodica Arslanagić moći će nastaviti uživati u svom bogatstvu iako se potvrde sva saznanja o nezakonitostima kojima raspolaže Vlada FBiH.

O svemu navedenom tražili smo komentar i od uprave kompanije. Glasnogovornica Jasminka Korda kazala nam je kako će u davanju izjava uprava Bosnalijeka ostati suzdržana do okončanja istrage.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG