Dostupni linkovi

logo-print

Kako zaštititi svjedoke ratnih zločina?


Zaštićeni svjedok, ilustrativna fotografija

Zaštićeni svjedok, ilustrativna fotografija

U Sarajevu je održan sastanak članica mreže nevladinih organizacija za podršku svjedocima na suđenjima za ratne zločine. Mrežu čini 19 nevladinih organizacija koje su sa predstavnicima sudskih odjela za zaštitu svjedoka pokušali pronaći načine kako onima koji su prošli ratne torture pomoći prije, u toku i nakon suđenja da kroz taj proces prođu što bezbolnije.

Seida Karabašić, predstavnica Udruženja Prijedorčanki "Izvor", podsjeća da žrtve ratnih tortura i silovanja nemaju adekvatnu pomoć ni zaštitu kao svjedoci u procesima suđenja osumnjičenima za ratne zločine:

„Svjedoci su prepušteni sami sebi, niko ne radi s njima prije svjedočenja i nemaju adekvatnu psihološku podršku. Ljudi žive uglavnom teško, ekonomska situacija je teška, dolaze iz udaljenih mjesta. U malim sredinama teško je zaštititi žene da se ne zna o kome se radi. One žive uglavnom blizu počinitelja i u strahu su da o tome govore javno. Ipak neke ipak imaju snage da svjedoče“, kaže Karabašić.

Mreža koju čine 19 nevladinih organizacija pokušava stoga uspostaviti sistem koji bi pružio pomoć svjedocima ne samo tokom suđenja nego i nakon što se taj proces okonča.

„Ureda za podršku svjedocima pri sudovima i tužilaštvima nema dovoljno na teritoriji Bosne i Hercegovine. Svjedokinji koja dobije poziv za sud treba istog momenta da se aktivira mehanizam u kojem će ona biti pripremljena za suđenje, da joj se da podrška i da će, ono što je najvažnije, nakon završetka suđenja i dalje imati psihološku podršku, koja joj je tada najpotrebnija“, smatra izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije, koja je okupila nevladine organizacije Jasmina Mujezinović:

Zlatko Prkić iz Hrvatske udruge logoraša Vareš, čijih je 186 članova do sada svjedočilo, kaže da je bilo itekako problema na suđenjima, ali polaže nade u mrežu nevladinih organizacija da će uspostaviti bolji sistem:

„Ako vam kažem da danas advokati imaju takve mogućnosti i takva prava da dovedu do toga da se žrtve onesvijeste na suđenju, onda šta da govorimo o zaštiti samih žrtava tokom suđenja. Mi smo sada formirali koordinaciju nevladinih udruga i dobro sarađujemo, jedni druge pomažemo, ali od onih koji bi nam trebali davati podršku i finansirati naš rad nismo imali pomoći. Ovako kako sada radimo rezultira time da žrtve mogu dobiti pomoć koja im je najpotrebnija.“

Mreža je već do sada polučila rezultate, kaže Dragiša Andrić, predstavnik regionalnog Udruženja logoraša Višegrad. Andrić navodi da članovi ovog udruženja nisu imali pravnu ni bilo kakvu drugu pomoć, no sada imaju:

„I to otežava pri izlasku na sud i tužilaštvo. To utiče i na presude koje sigurno neće biti kvalitetne. Zato sam angažovao nekoliko mojih članova, išli smo na edukacije preko Fondacije i uspjeli da dobijemo nekoliko pravnika i psihologa da obavljaju pripreme pred suđenja. To je već pokazalo rezultate, evo u Trebinju - to je dobar primjer da naši pravnici, naši advokati, o trošku Fondacije pomažu svjedocima pri izlasku na sud i mnogo im olakšajavaju u tome.“

Potencijalni svjedoci na suđenjima za ratne zločine sada mogu odabrati bilo koju od 19 nevladinih organizacija koja će se pobrinuti za pripremu svjedočenja, zaštitu tokom svjedočenja i pomoć nakon završetka procesa ukoliko je to potrebno.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG