Dostupni linkovi

logo-print

Kako Švedska pokušava integrirati izbjeglice?


Na putu iz Nemačke ka Danskoj i Švedskoj

Na putu iz Nemačke ka Danskoj i Švedskoj

Autor: Edwin Lane, BBC (Prevela: Ena Stevanović)

Stotine izbjeglica iz cijele Europe svakodnevno pristiže vozovima na glavnu željezničku stanicu u Stockholmu.

Među njima je i mladi dvadesetogodišnji Iračanin Ali koji kaže da je proveo 29 dana putujući preko mora i kopna kako bi pobjegao iz svoje zaraćene domovine i započeo novi život u Sjevernoj Europi.

Prisjeća se svih zemalja kroz koje je morao proći kako bi stigao u Švedsku:

„Od Iraka do Turske, od Turske do Grčke, Makedonije, Srbije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Danske i na kraju Švedske."

Tijekom ovog dugog putovanja je bio uhapšen, premještan i ignoriran.

„Sviđa mi se Švedska. Tretiraju nas na drugačiji način. Ovdje sam čovjek“, rekao je on.

Švedska ima reputaciju velikodušne države koja već desetljećima prima tražitelje azila. No, u posljednjih nekoliko godina broj tražitelja azila se znatno povećao.

Prošle godine je ova država sa populacijom manjom od 10 milijuna stanovnika primila više od 80.000 zahtjeva za azil, što je najveći broj po glavi stanovnika u Europskoj uniji.

Zbog najnovijieg priliva izbjeglica koje bježe od rata u Siriji se postavlja pitanje o tome da li je švedska politika „otvorenih vrata“ održiva.

Kritičari u Švedskoj (kao i u drugim zemljama Europske unije) si postavljaju pitanje da li si vlada može priuštiti toliki broj izbjeglica s obzirom na ekonomsku situaciju.

U Švedskoj također postoji strah od toga kako će se toliki broj izbjeglica integrirati u tržište rada.

Dobar plan

Morgan Johansson, švedski ministar za migracije, je rekao da je došlo vrijeme da Europa preuzme svoj dio odgovornosti i ponudi utočište izbjeglicama.

Johansson kaže da je ključno shvatiti značaj pozitivnog utjecaja koji izbjeglice mogu imati na ekonomiju, osobito u zemljama sjeverne Europe sa sve starijom populacijom, gdje je potrebno sve više radnika kako bi se podržao sve veći broj umirovljenika.

"Uzmite za primjer Sirijce koji sada dolaze u Švedsku", kaže on.

"Trećina njih ima visoko obrazovanje. Oni su liječnici, inženjeri, medicinske sestre, ljudi koje trebamo za razvoj švedske ekonomije. Mi ih trebamo već sada, a trebati ćemo ih još više u narednim godinama", navodi Johansson.

Fokus na ostvarivanje ekonomskog potencijala izbjeglica znači da je pronalaženje posla za njih ključno za njihovu integraciju u švedsko tržište rada u šta je švedska vlada do sada uložila ogromna financijska sredstva.

Švedska javna služba za zapošljavanje je vladina agencija koja se bavi procjenom radnih sposobnosti tražitelja azila, organizacijom dodatnih usavršavanja ili obrazovanja ukoliko je to potrebno i potragom za potencijalnim poslodavcima kojima su potrebne njihove vještine.

Tridesetdvogodišnja bankarka iz Damaska Lamis Qandalaft je jedan od uspješnih primjera ove sheme. Ona je prije dvije godine pobjegla u Švedsku nakon što je njen suprug dobio poziv da se bori za vojsku predsjednika Bashara al-Assada.

Ovog ljeta, nakon treninga i prakse, ona je konačno dobila posao u sjedištu Swedbanke u Stockholmu.

Iako se bračni par nakon toga razveo, Qandalaft kaže da je posao bio ključan za započinjanje novog života u Švedskoj.

„Oni ovdje za nas imaju plan“, kaže ona i objašnjava: „Imaju plan da naučimo jezik i prođemo specijaliziranu obuku. Svi moji problemi su riješeni kada sam dobila posao. Sada kada ga imam, lakše mi je naći dobar smještaj i živjeti bolji i normalniji život".

Pogrešan fokus

Međutim, napori da se integriraju sve izbjeglice koje su pristigle u Švedsku tijekom protekle dvije godine su imali samo ograničen uspjeh.

Prema izvještaju Agencije za zapošljavanje, u posljednja 24 mjeseca samo 30% izbjeglica je kroz program integracije našlo posao ili započelo proces obrazovanja.

Učenje švedskog ostaje značajna prepreka za mnoge koji pokušavaju pristupiti tržištu rada, a tu su i pitanja o tome koliko učinkovito većina nisko kvalificiranih izbjeglica može doprinijeti gospodarstvu, barem kratkoročno.

Javnost je sve nezadovoljnija politikom vlade. Švedska demokratija, opozicijska partija koja se bori protiv imigracije se u nedavnoj anketi pokazala najpopularnijom i dobila je potporu više od četvrtine glasača.

Glasnogovornik stranke Markus Wiechel kaže da bi vlada trebala praviti selekciju onih koje će puštati u državu.

„Ukoliko su nam potrebni ljudi sa određenim obrazovnim profilom, onda bismo se trebali usredotočiti na njih i primati više takvih. Međutim, mi sada puštamo sviju bez obzira na njihovo obrazovanje“, kaže on.

Ministar za migracije Morgan Johansson odbacuje tu tvrdnju.

"Postoji moralna obveza, ne možemo birati", kaže on.

"Čak i ljudi s niskim kvalifikacijama mogu biti obrazovani, a svi ljudi imaju jednaku vrijednost. To je bit Europske unije", zaključuje ministar.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG