Dostupni linkovi

logo-print

Kako su se trošile donacije: Cipele za milion maraka


FOTO: federalna.ba

FOTO: federalna.ba

U BiH se milijardom maraka mjeri statistička greška oko utvrđivanja trošenja donatorskih sredstava. Cifre variraju od 7 - 25 milijardi ukupnog iznosa koji je ušao u BiH u sklopu perioda u kome su se dodjeljivale razne donacije. Država nema evidenciju kako su se trošile, niti oni koji su ih trošili žele da dostave podatke. Zna se tek da su nečiji prozori prilikom obnove koštali i pola miliona eura, i na tome sve završava. Kako se sumnja da je svoj dio u netransparentnom trošenju dobio i poneko iz političkog establišmenta u BiH, pitanje je jesu li komisije koje se formiraju da utvrde nepravilnosti tu da zamažu oči javnosti, jer niti mogu dobaviti podatne niti koga optužiti.

U milijardu eura, gore dole, moglo se pogriješiti u utvrđivanju utroška donatorskih sredstava u BiH. Podatak koji šokira zapravo je izuzetan pokazatelj da, ako se u ovoliko može pogriješiti, koliko je zapravo novca potrošeno i pronevjereno. Vinko Zorić, član prošlog saziva parlamenatrne Istražne komisije za način utroška donatorskih sredstava, kaže:

„Ne može biti statistička pogreška državni proračun BiH. Čini mi se da je i viša statistička pogreška od toga, odnosno nemamo egzaktne podatke koliko novca je ušlo, koliko je potrošeno i za što“, kaže Zorić.

Komisija po komisija - i tako 10 godina ravno BiH na parlamentarnom nivou istražuje ko je i kako trošio donatorska sredstva koja su stizala u BiH.

Nijedna do sada nije utvrdila ni kolika je ukupna cifra donacija koje su došle u BiH. Ona u kojoj je Zorić bio član stigla je do 8,5 milijardi eura, a ranija pet milijardi manje. Njom je predsjedavao Tihomir Gligorić. Političke su opstrukcije, ocijenio je, bile ključne da se posao ne završi.

“U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa pri Savjetu ministara BiH su evidentirali 11,8 milijardi KM, da tri milijarde KM nisu evidentirane, to su sredstva Evropske komisije, i imate 14 milijardi i 800 miliona - i onda vam na kraju u Skupštini predlože sedam milijardi i 200 miliona. I još vam na kraju napišu da BiH nema utvrđen sistem kontrole tokova novčanih sredstava. Kakva može biti ozbiljna država koja ne kontroliše svoje financijske tokove?“ pita Gligorić.

Prema podacima Biroa za humanitarna pitanja, u BiH je došlo najviše donacija po glavi stanovništva. U periodu od 1996. do 2003. godine utvrdili su da su one iznosile između 40 i 60 milijardi dolara. Preciznu evidenciju nema niko - sve su pretpostavke. Pa tako predsjedavajući komisije u četvrtak Zvonko Jurišić pretpostavlja da je oko 12,5 milijardi eura ušlo u BiH.

Gdje su, kome i koliko otišle, misterija je, jer polovina onih preko kojih su ulazile ili se trošile nije nikada dostavila podatke. Na pozive se nisu odazvali ni međunarodni faktori, što dodatno jača sumnju u neregularnosti, navodi Jurišić.

„Sigurno je bilo donatorskih sredstava, sigurno je pomagano ljudima, obnavljano, ali da li su sva ta sredstva završila gdje je trebalo nismo sigurni“, kazao je Jurišić.

Najviše novca, kako tvrdi član komisije Šemsudin Mehmedović, oprali su upravo međunarodni faktori, i to kroz nevladine organizacije i projekte.

„Da je uložen o u ZD kanton koliko tamo stoji, ja mislim da bi ZD kanton danas bio kao švicarski kanton. Ja sam navodio i primjer pravljenja mosta na rijeci Spreči, općina Gračanica, gdje su maketu mosta postavili i oprali šest, sedam miliona eura, i nakon šest mjeseci skinuli taj most i demontirali“, kazao je on.

Slaže se i Zorić, te navodi primjer:

„Možda niko neće odgovarati, ali dobro je da javnost BiH sazna da su, recimo, nečije cipele ili nečiji prozor koštali milion maraka.“

Bijeg od odgovornosti

Ipak, ako i dalje ne bude političke volje, od rezultata komisije nema ništa, kategoričan je dopredsjedavajući Borislav Bojić.
Srđan Blagovčanin

Srđan Blagovčanin


„Kad nam sistem zakaže, onda se formiraju parlamentarne istrage jer je to prije svega problem političke prirode. Dakle, ovdje nisu funkcionisale institucije BiH koje su trebale da spriječe sve ono što je bilo kriminal i korupcija kada je u pitanju trošenje donatorskih sredstava. S obzirom da je to tako, zaključiti je da jedan broj onih koji učestvuju u ovom načinu rada, ekstenzivno, razvlačenjem, nedonošenjem odluka, pomažu ustvari da se ne dođe do istine“, kazao je Bojić.

Politička volja je kočila i prve dvije komisije. Od ove posljednje Parlament očekuje rezultate do sredine jula, što je praktično nemoguće. Ne treba gajiti iluzije će se otkriti bilo šta što ranije nije, kao u moru sličnih pokušaja, smatra Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TI. Biće da i ovaj put važi ona - ko je jamio jamio.

„Čini mi se da sve vodi ka tome. I kada su bile inicijative koje su se odnosile na to da, recimo, kriminal iz procesa privatizacije ne zastarijeva, to je bilo dočekano na nož od strane političkih partija BiH i nisu uopšte htjeli da raspravljaju o tome. Što vrijeme više odmiče, sve teže će biti doći do podataka, sve teže će biti utvrditi odgovornost ljudi koji su pronevjeravali ta sredstva, tako da je jako teško očekivati da ćemo ikada saznati stvarno stanje, a samim tim da ćemo ikada doći do odgovornih. Jer bi, ukoliko bi se došlo do stvarnih podataka, to značilo da bi neko trebao biti pozvan i na odgovornost, a to je definitivno nešto od čega političke elite u BiH svih ovih godina poslije rata neprestano bježe“, kazao je Blagovčanin.

S obzirom da najveća sumnja pada upravo na politički vrh čiji su predstavnici dio vlasti posljednjih 20 godina, teško je očekivati da će sami sebi iskopati jamu. Predstavnici državnih sigurnosnih agencija, ali i tužilaštva bili su na sjednicama komisija, dostavljani su im nalazi i zaključci, ali ni do danas se ne vide efekti u vidu sudskih procesa. Kako komisija nema nikakve ovlasti, po svemu sudeći, i ona će, poput prethodnih, biti samo isprobani način da se ne uradi ništa.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG