Dostupni linkovi

logo-print

Kako naći koncesionara za nepostojeći autoput


Izgradnja puta Bar - Boljare, ilustrativna fotografija

Izgradnja puta Bar - Boljare, ilustrativna fotografija

Zbog državnog duga koji je već neko vrijeme u problematičnoj zoni, Vlada će ubrzo razmatrati plan sanacije javnih finansija. Navodno, radi smanjenja rizika u ekonomiji, Ministarstvo finansija predlaže da se ponudi koncesija na autoput. Problem ne postoji osim što Crna Gora ne finansira autoput, već samo njegovu četvrtinu, a čak ni to nije počelo da se gradi.

Radovi na izgradnji autoputa Bar – Boljare su startovali polovinom maja prošle godine, ali samo formalno jer glavni radovi još uvijek nijesu počeli zbog nedostatka projektne dokumentacije, a posao treba da bude završen maja 2019.

Čak i da se sve završi u roku to neće biti autoput, već samo njegova četvrtina koja ni sa jedne strane neće biti logično povezana na drugu važnu saobraćajnicu ili važan infrastrukturni objekat. Pored toga, studije su pokazale da autoput od primorja do sjeverne granice ne može biti finansijski isplativ.

Uprkos svim protivrečnostima, Vlada namjerava da traži koncesionara, odnosno, investitora koji bi preuzeo gazdovanje autoputem i njegovu eksploataciju, a zauzvrat preuzeo dio Vladinih finansijskih obaveza.

Ministar finansija Radoje Žugić smatra da je ovaj plan dobar i ostvarljiv, a da li je zaista u sferi realnosti, pitali smo funkcionera vladajuće Demokratske partije socijalista, Zorana Jelića.

Radoje Žugić

Radoje Žugić

„To je radna verzija Ministarstva finansija gdje se planira, nakon izgradnje autoputa, odnosno, u ovom slučaju prve dionice raspisati konkurs za davanje koncesije za taj dio autoputa. Tako bi se smanji finansijski pritisak na javni dug“, smatra Jelić.

Vladina namjera da nađe koncesionara za autoput se najavljuje kao dio sanacionog plana javnih finansija koje su ugrožene zbog rastućeg javnog duga.

Inače, javni dug je zbir svih dugovanja države - državnih organa, lokalne samouprave i javnih preduzeća prema inostranstvu, odnosno, stranim komercijalnim bankama, vladama i međunarodnim finansijskim organizacijama poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Evropska Unija je procijenila da je za uredne javne finansije neophodno poštovati „mastrihtske kriterijume“ koji nalažu da javni dug ne smije biti veći od 60 posto bruto domaćeg proizvoda.

Crnogorski javni dug je premašio tu granicu, a Svjetska banka je još prošle godine procijenila da će do 2018. porasti na čak 80 posto BDP-a. Kao glavni razlog ova globalna finansijska institucija vidi zaduživanje države upravo za gradnju prve dionice autoputa Bar-Boljare.

Da je Vlada ovaj rizik preduzela zbog cijelog autoputa politički oponenti, stručna i laička javnosti bi ovu pilulu lakše progutala jer bi, po okončanju projekta postojao izvjestan finansijski potencijal.

Sa frtaljem autoputa koji nema smislen ni početak ni kraj, Vladina najava da će tražiti koncesionara za autoput, koji pritom nije ni počeo da se gradi, u najmanju ruku djeluje neubjedljivo.

Zarija Pejović

Zarija Pejović

Ekonomski analitičar, Zarija Pejović kaže da u situaciji u kojoj još uvijek nijesu počeli glavni radovi i nije usaglašen glavni projekat, postavlja se pitanje – da li je ovakva odluka preuranjena.

„U svakom slučaju, tako će se pokazati koliko je projekat autoputa realan u odnosu na frekvenciju saobraćaja“, kaže Pejović.

Želja Vlade da nađe koncesionara za autoput koji spaja primorje i sjevernu granicu Crne Gore djeluje još neubjedljivije kada se ima u vidu iskustvo susjeda. Hrvatska je dostigla još veći nivo javnog duga koji se skoro izjednačio sa bruto domaćim proizvodom.

Međutim, građani Hrvatske su zauzvrat dobili preko hiljadu kilometara autoputeva. I tamo je postojala želja da se za ove saobraćajnice pronađu koncesionari ali je prije godinu dana, tadašnji premijer Hrvatske Zoran Milanović saopštio da Vlada odustaje od davanja autoputeva u koncesiju radi smanjivanja duga države i otplate kredita, svojevremeno, uzetih za njihovu izgradnju.

Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Milutin Đukanović, Vladinu najavu smatra svojevrsnim priznanjem.

„Vlada nam javno potvrđuje da nas je svojom ekonomskom politikom i vođenjem javnih finansija maltene uvela u dužničko ropstvo“, rekao je Đukanović.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG