Ni nakon decenija ratovanja, političkih i društvenih previranja u kojima je govor mržnje bio gotovo svakodnevna stvar ta pojava nije nestala sa medijskog prostora Crne Gore. U posljednje vrijeme govor mržnje se u velikoj mjeri iz tradicionalnih medija preselio na internet, o čemu za naš program svjedoče urednici internet portala koji gotovo jednoglasno kažu da govor mržnje na žalost prolazi jer nema kadra koji je specijalizovan i obučen da ga prepozna.
Dok je buktio rat na prostoru bivše Jugoslavije cijeli taj prostor pa i Crna Gora nije bio pošteđen otvorenog govora mržnje kome su krila u jedra bili izvještaji novinara, kako ih danas zovu ratnih huškača. Ta vremena su prošla ali je govor mržnje ostao iako je promijenio formu i cilj.
Danas su identitetska pitanja, politička pripadnost, kao i seksualna orijentacija najčešća poprišta govora mržnje.
"Glasamo svi za Front a 14. uveče slavimo svi pobjedu nad mafijaškomelitom. Blokiramo aerodrom, zatvaramo sve puteve, zauzimamo RTCG, a ako krenu na nas branimo se jer smo pošteni."
"Nikada te Parade neće biti, a ako je bude ja ću prva da uletim tamo i da vas lomim tamo, vjerujte mi."
Tako je novinarka Danijela Brkić ilustrovala neke od primjera govora mržnje i poziva na nasilje koji se svakodnevno mogu pročitati na domaćim internet portalima.
Onlajn mediji u svijetu pa i u Crnoj Gori sve brže preotimaju medijski prostor od tradicionalnih medija, radija, televizije i novina.
O snazi onlajn medija u Crnoj Gori govori i podatak da recimo portal Vijesti dnevno ima 120.000 posjeta dok najgledanija TV informativna emisija ima 160.000 gledalaca.
Velika posjećenost povlači i veliku odgovornost, naročito u suzbijanju govora mržnje na internetu.
A kako to izgleda u praksi gdje je administrator dužan da pročita komentar i procijeni da li ima elemenata govora mržnje, govori Aleksandra Obradović iz portala Cafe del Montenegro:
"Od 150 komentara sigurno jedno 50 do 60 ne objavimo jer to budu baš prijetnje u smislu – čekam te tamo u toliko i toliko, sa psovkama i uvredama. Takve komentare ne objavljujemo. Jednostavno svaki komentar prođe moderatora i onda se odlučujemo šta ide a šta ne. Ne cenzurišemo komentare jer oni budu ili ne budu objavljeni u cjelosti", pojašnjava Aleksandra Obradović.
Nema zakona
Urednici crnogorskih portala svjesni su da se najveći broj slučajeva govora mržnje na njihovim stranicima pojavi kroz komentare posjetilaca i zato kažu da je uloga administratora presudna.
Draško Đuranović iz prvog crnogorskog Portala Analitika, koji je ujedno i jedan od administratora u tom glasilu, kaže međutim da to nije tako jednostavan posao i da je govor mržnje ponekada veoma teško prepoznati.
"Nije lako prosto sve to pročitati a onda odrediti šta je recimo za objavljivanje. Lako je reći ne treba da postoji cenzura. Međutim, čitaoci, pogotvoo onlajn medija su vrlo obrazovani što ih naravno ne sprječava u govoru mržnje nego je taj govor mržnje sofisticiraniji i samim tim teže prepoznatljiv", navodi Đuranović.
Ako između 200 ili nekoliko hiljada komentara dnevno prođe neki sa govorom mržnje odgovornost za to ne snosi niko drugi do portal na kojem je takav komentar objavljen. Kako bi se to preduprijedilo komentare moraju da prate za to posebno obučeni ljudi.
"Zaista mislim da bi taj posao trebalo da rade ljudi koji su posebno obučeni jer šta mi danas radimo? Imamo novinare kojima je to dodatni posao da pored teksta koji su napisali kada nađe vremena pogleda i komentare. I mi na portalu Vijesti imamo pravilnik u kojem je li kažemo da je zabranjen govor mržnje i uvreda i kada neko objavi komentar uputimo ga na taj pravilnik i sve to stoji. No, jednako se dešava da oni novinari koji gledaju te komentare imaju dvojake sudove, pa je za nekog nešto uvreda za nekoga nije. Zato sam ja za to da sve redakcije angažuju posebno obučene ljude kojima bi to bio jedini posao, da prate komentare", mišljenja je Damira Kalač iz portala Vijesti koji ima 33.000 registrovanih korisnika.
Crnogorsko zakonodavstvo još uvijek ne prepoznaje termin "govor mržnje na internetu", ali takvih slučajevi mogu biti procesuirani pred domaćim sudovima po nekim drugim osnovama poput podsticanja na jezik uvreda, diskriminaciju, prijetnje i uvrede.
Do zakonskog regulisanja i sankcionisanja govora mržnje na internetu odgovornost za jezik netolerancije, mržnje i prijetnji biće na onlajn medijima koji kako su i sami urednici saopštili duboko podijeljeni i koji za sada nemaju posebno obučene ljude za praćenje komentara njihovih čitalaca.
Dok je buktio rat na prostoru bivše Jugoslavije cijeli taj prostor pa i Crna Gora nije bio pošteđen otvorenog govora mržnje kome su krila u jedra bili izvještaji novinara, kako ih danas zovu ratnih huškača. Ta vremena su prošla ali je govor mržnje ostao iako je promijenio formu i cilj.
Danas su identitetska pitanja, politička pripadnost, kao i seksualna orijentacija najčešća poprišta govora mržnje.
"Glasamo svi za Front a 14. uveče slavimo svi pobjedu nad mafijaškomelitom. Blokiramo aerodrom, zatvaramo sve puteve, zauzimamo RTCG, a ako krenu na nas branimo se jer smo pošteni."
"Nikada te Parade neće biti, a ako je bude ja ću prva da uletim tamo i da vas lomim tamo, vjerujte mi."
Tako je novinarka Danijela Brkić ilustrovala neke od primjera govora mržnje i poziva na nasilje koji se svakodnevno mogu pročitati na domaćim internet portalima.
Onlajn mediji u svijetu pa i u Crnoj Gori sve brže preotimaju medijski prostor od tradicionalnih medija, radija, televizije i novina.
O snazi onlajn medija u Crnoj Gori govori i podatak da recimo portal Vijesti dnevno ima 120.000 posjeta dok najgledanija TV informativna emisija ima 160.000 gledalaca.
Velika posjećenost povlači i veliku odgovornost, naročito u suzbijanju govora mržnje na internetu.
A kako to izgleda u praksi gdje je administrator dužan da pročita komentar i procijeni da li ima elemenata govora mržnje, govori Aleksandra Obradović iz portala Cafe del Montenegro:
"Od 150 komentara sigurno jedno 50 do 60 ne objavimo jer to budu baš prijetnje u smislu – čekam te tamo u toliko i toliko, sa psovkama i uvredama. Takve komentare ne objavljujemo. Jednostavno svaki komentar prođe moderatora i onda se odlučujemo šta ide a šta ne. Ne cenzurišemo komentare jer oni budu ili ne budu objavljeni u cjelosti", pojašnjava Aleksandra Obradović.
Nema zakona
Urednici crnogorskih portala svjesni su da se najveći broj slučajeva govora mržnje na njihovim stranicima pojavi kroz komentare posjetilaca i zato kažu da je uloga administratora presudna.
Draško Đuranović iz prvog crnogorskog Portala Analitika, koji je ujedno i jedan od administratora u tom glasilu, kaže međutim da to nije tako jednostavan posao i da je govor mržnje ponekada veoma teško prepoznati.
"Nije lako prosto sve to pročitati a onda odrediti šta je recimo za objavljivanje. Lako je reći ne treba da postoji cenzura. Međutim, čitaoci, pogotvoo onlajn medija su vrlo obrazovani što ih naravno ne sprječava u govoru mržnje nego je taj govor mržnje sofisticiraniji i samim tim teže prepoznatljiv", navodi Đuranović.
Ako između 200 ili nekoliko hiljada komentara dnevno prođe neki sa govorom mržnje odgovornost za to ne snosi niko drugi do portal na kojem je takav komentar objavljen. Kako bi se to preduprijedilo komentare moraju da prate za to posebno obučeni ljudi.
"Zaista mislim da bi taj posao trebalo da rade ljudi koji su posebno obučeni jer šta mi danas radimo? Imamo novinare kojima je to dodatni posao da pored teksta koji su napisali kada nađe vremena pogleda i komentare. I mi na portalu Vijesti imamo pravilnik u kojem je li kažemo da je zabranjen govor mržnje i uvreda i kada neko objavi komentar uputimo ga na taj pravilnik i sve to stoji. No, jednako se dešava da oni novinari koji gledaju te komentare imaju dvojake sudove, pa je za nekog nešto uvreda za nekoga nije. Zato sam ja za to da sve redakcije angažuju posebno obučene ljude kojima bi to bio jedini posao, da prate komentare", mišljenja je Damira Kalač iz portala Vijesti koji ima 33.000 registrovanih korisnika.
Crnogorsko zakonodavstvo još uvijek ne prepoznaje termin "govor mržnje na internetu", ali takvih slučajevi mogu biti procesuirani pred domaćim sudovima po nekim drugim osnovama poput podsticanja na jezik uvreda, diskriminaciju, prijetnje i uvrede.
Do zakonskog regulisanja i sankcionisanja govora mržnje na internetu odgovornost za jezik netolerancije, mržnje i prijetnji biće na onlajn medijima koji kako su i sami urednici saopštili duboko podijeljeni i koji za sada nemaju posebno obučene ljude za praćenje komentara njihovih čitalaca.
