Dostupni linkovi

logo-print

Kako spriječiti odlazak građana na strana ratišta


Džihadisti sa Balkana u jednom od promo spotova za IS

Džihadisti sa Balkana u jednom od promo spotova za IS

Da li, u svijetlu novih prijetnji, koje se putem video poruka upućuju Balkanu od strane ISIL-a, država Crna Gora čini dovoljno da spriječi uvoz ekstremističke ideologije, ali i izvoz svojih građana na strana ratišta?

Nedavni zaključak skupštinskog Odbora za bezbjednost, vezano za prijetnje koje stižu od pripadnika ISIL-a, bio je da ih ne bi trebalo precjenjivati niti potcjenjivati. Zvanični podaci Agencije za nacionalnu bezbjednost kažu da je na strana ratišta iz Crne Gore otišlo sedam ekstremista i da je ta brojka uvećana u poslednjih godinu dana.

„U Siriji i Iraku u borbenim dejstvima učestvuje šest državljana Crne Gore. Dva su državljanina poginulau 2015. Godini au na ukrajinskom ratištu trenutno učestvuje jedan državljanin Crne Gore“, kaže predsjednik odbora za bezbjednost Mevludin Nuhodžić.

Prema zvaničnim podacima Agencije za nacionalnu bezbjednost u Crnoj Gori se nalazi najmanje 100 do 120 vehabija, a kao glavni centar u Crnoj Gori označen je Plav. Radeći preventivno na spriječavanju terorističkih napada i spriječavanju regrutovanja državljana za odlazak na strana ratišta, crnogorska policija je nedavno iz zemlje protjerala četvoro vehabija koji su u zemlju pokušali da uđu iz BiH i Srbije. Rukovodilac vjersko-prosvjetne službe Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Enis Burdžović za naš radio kaže da ga brine trend odlaska naših građana na strana ratišta.

„Svaki porast bilo kakve negativnosti je sam po sebi opasan i vrlo je ozbiljan, i to bi trebalo ozbiljno shvatiti. Ne govorimo o velikom broju naših građana koji učestvuju na stranim ratištima, konkretno na strani takozvane Islamske države, ali makar i jedna osoba kada pođe u jedna tako bezuman pohod veliki je gubitak za sve nas, za kompletno društvo. Veliki je gubitak i kada pođe i pitanje je da li će kada se vrati takvom ideologijom zatrovati i neke druge i proširiti samu broojku učesnika ne neki veći broj. Tako da to smatram velikim problemom.“

Crna Gora je u martu ove godine usvojila dopunu krivičnog zakonika i uvela novi član kojim je za državljane koji učestvuju na stranim ratištima predviđena kazna zatvora do osam godina. Poslanik Zoran Miljanić, jedan od predlagača tog zakonskog rješenja, kaže da legislativa sama po sebi nije odgovor na ovaj problem. On kaže da ni primjena usvojene legislative nije zadovoljavajuća.

Država očigledno propušta i na preventivnom i na represivnom planu. To se posebno odnosi na obavještajni plan. Agencija za nacionalnu bezbjednost i druge bezbjednosne službe koje bi trebalo da se bave ovom problematikom, po mom mišljenju nijesu na odgovarajućem nivou. Kao ni državno tužilaštvo. To govorim jer do danas, uprkos usvojenoj legislativi, nemamo ni jedan procesuirani slučaj i pored priznanja ANB-a da se broj državljana koji ratuju na teritoriji Sirije duplirao.“

Specifičnu države i kompletnog društva u rješavanju ovog problema podvlači i Enis Burdžović:

„Što se tiče države, ako svoju ulogu vidi u tome da donese slovo zakona koje kaže da je to zabranjeno, to samo po sebi ne znači mnogo. Dakle, ako nekome kažete da je nešto zabranjeno a taj je neko već otišao ili se pomirio sa idejom da bi uskoro trebalo da ode preko granice, to će ga malo tangirati. Ako se, međutim, potrudimo da kao kompletno društvo stvorimo zdravije ekonomske uslove, bolje uslove života, više razloga da se ovdje ostane i živi to ćemo imati manje onih koji će se pomiriti sa mišlju da je rješenje da idu negdje i daju život za neki zamišljeni ideal.“

Burdžović primjećuje da ni Islamska zajednica ne radi dovoljno na preventivnom planu. On smatra da IZ, kako kaže, nije dovoljno istupila.

„Samim tim što je krug njenog djelovanja tijesan. Ona djeluje u okviru svoje infrastrukture, kroz džamije, škole, medrese, ali se bojim da nema pristup širim društvenim masama, dakle muslimanima koji ne dolaze u džamije. Dakle, ono što je interesantno, pripadnici ISIL-a svojim sljedbenicima zabranjuju dolazak u džamije, jer džamije smatraju okupiranim.“

A da se radi o problemu i prijetnji koji pored parcijalnog državnog napora zahtijeva i globalnu koordinaciju nedavno je tokom borvka u Crnoj Gori istakla i Viktorija Nuland pomoćnica državnog sekretara SAD.

„Ovo je izazov za sve nas. Ovo je izazov za SAD, ovo je posebno izazov na Balkanu da se obebzbijedi da regrutacija ne može moguća ovdje da finansiranje i svi moramo zajedno radimo na tome. Nije to izazov samo u Crnoj Gori već svuda. I prilikom ovog obilaska šest zemalja o tome ću razgovarati sa predstavnicima svih vlada.“

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG