Dostupni linkovi

logo-print

Kako protiv rada 'na crno' u Crnoj Gori?


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U Crnoj Gori nema zvaničnih podataka o stopi rada "na crno", ali pojedine ankete pokazuju da je gotovo 35.000 zaposlenih, koji rade bez ugovora. Primaju dio ili cijeli dohodak na ruke, nemaju plaćeno socijalno osiguranje i ne uplaćuje im se radni staž. U vremenu gotovo opšteg siromaštva, kada se sve teže dolazi do posla, rijetki su radnici koji potraže pomoć države i inspekciji prijave nesavjesnog poslodavca.

Marko iz Podgorice godinama je radio "na crno". Danas je zaposlen na dva mjesta, od kojih na jednom opet na crno. Kaže da je na to bio prisiljen jer se teško živi, zbog čega je često primoran da trpi i mobing.

"Radim po 12 sati umjesto osam, uz pritisak da moram radim još jedan dodatni posao u sklopu postojećeg posla. Dohodak se prima u koverti i na ruke, bez osiguranja. Kada naleti inspekcija, mi se krijemo. Mobing je stalno prisutan, tipa da ću ostati bez posla ili mi neće isplatiti platu ako ne uradim ono što mi kažu. Često sam razmišljao da prijavim poslodavca, ali nisam, obzirom da sistem ne funkcioniše i nemam povjerenja u inspekciju rada. Da imam povjerenja, prijavio bih", priča Marko.

Mila se školovala u Srbiji, a kada se vratila u Crnu Goru i zaposlila, suočila se sa dilemom sa kojom se često suočavaju oni koji traže posao - da li da pristane ili ne na rad "na crno". No, to nije bio jedini problem koji je imala.

"Na prvom poslu sam radila 'na crno', platu dobijala na ruke. Na drugom nisam, ali sam bila zlostavljana. Plata je bila redovna, ali je kasnije gazda nasrtao na mene. Pošto sam ga odbijala, krenulo je kašnjenje plate, odbijanja od plate, maltretiranje, da radim ono što nije bilo u mom dijelu posla. Pored mene, koja sam bila prijavljena, na tom mjestu je bilo koleginica koje su radile 'na crno' i koje su pola plate primale na ruke, a pola preko banke", ističe Mila.

Marko i Mila su među 35.000 zaposlenih u Crnoj Gori koji rade "na crno", pokazuju ankete koje su proveli Unija slobodnih sindikata Crne Gore i Zavod za zapošljavanje.

U portazi za poslom, ilustrativna fotografija

U portazi za poslom, ilustrativna fotografija

Prema evidenciji nadležnih državnih organa, priliv nelegalno zaposlenih na tržištu rada pojačan je tokom ljetnje turističke sezone, a neformalno zapošljavanje najzastupljenije je u sektoru usluga, trgovini i građevinarstvu.

Glavna inspektorka rada, Angelina Međedović, kaže da je sve više prijava protiv nesavjesnih poslodavaca, što inspektori doživljavaju kao iskaz povjerenja građana u tu instituciju.

"Čini mi se da se i zaposleni 'na crno' imaju više hrabrosti da te nepravilnosti prijave inspekciji rada. To je za nas indicija da odemo kod tog poslodavca. Upravo zbog toga i postižemo dobre efekte jer idemo u ciljane inspekcijske kontrole i ne gubimo vrijeme kod poslodavaca, koji imaju u zakonitom radnom odnosu lica koja radno angažuju", ističe Međedović.

U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore, međutim tvrde da za sada država nema adekvatan odgovor na praksu zapošljavanja "na crno", od koje nisu samo zaposleni na gubitku, nego i ona sama jer u sivoj zoni sistema zapošljavanja završavaju milioni eura, koje bi mogli da se naplate samo po osnovu poreza i doprinosa.

Sandra Obradović je članica komisije za suzbijanje rada "na crno". Podsjeća na Vladinu kampanju koja, uz brojne zakonske sankcije, ipak ne daje željene rezultate jer poslodavci, kao i ranije, uspijevaju da izvrdaju zakon.

"U toku je kampanja Budi odgovaran, u okviru koje imamo niz prijava. Kada govorimo o radu na crno i bez ugovora, poslodavci imaju mehanizme da se zaštite jer na papiru imaju sve onako kako bi trebalo da bude, shodno zakonskoj regulativi, ali je praksa potpuno različita", zaključuje Sandra Obradović.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG