Dostupni linkovi

logo-print

Kako požari utiču na životinjski svijet


Ilustracija

Ilustracija

Svakodnevno se u Crnoj Gori govori o ekonomskim posljedicama požara i suše, odnosno, dolazećem globalnom manjku hrane i očekivanim visokim cijenama mesa i ratarskih kultura.

Kako dugotrajna žega, nedostatak vode i požari utiču na životinje, za RSE govori Ivan Popović, specijalista za bolesti mesojeda i nekadašnji direktor Veterinarske uprave.

"Velike vrućine, suša i požari koji su nas zadesili, sasvim sigurno predstavljaju elementarnu nepogodu koja je pogubna, kako za ljude tako i za životinjski svijet, a prvenstveno za divlje životinje", kaže Popović i napominje da bi država i cjelokupno društvo mogli više da urade za očuvanje i razvoj divljeg životinjskog svijeta, naročito u situacijama kada je njihov opstanak ugrožen kao što je trenutno slučaj.

Popović je odgovorio na pitanje - što bi se moglo konkretno uraditi da se smanji negativan uticaj velikih vrućina, suše i požara na divlji životinjski svijet.

"Da se pobrinemo o zdravlju i brojnosti divljih životinja gdje prvenstveno mislim da se presušena pojila ožive u smislu adaptacije na način da se eventualno može prići nekim vozilima i da se dostavlja određena količina vode na ta pojilišta. Takođe, da se u ovako ekstremnoj situaciji, kada su požari i suše, životinje prihranjuju hranom koja je prilagođena određenoj vrsti divljači i da sva društva koja se bave uzgojem, zaštitom i lovom divljači mnogo više brige povedu kada je u pitanju očuvanje brojnosti i zaštita zdravlja divljači, nego ono puko što je kod nas u Crnoj Gori čest slučaj, a to je da divljač isključivo služi za lov, a ne za uzgoj, zaštitu i ostalo", rekao je on.

Nebriga i krivolov

Veterinar Ivan Popović napominje da nepovoljne vremenske prilike negativno utiču i na domaće životinje.

"Mislim da će tu, nadam se uz određenu pomoć države izneđu neke veće količine zaliha kada je u pitanju ova zimska ishrana, jer koliko ja znam rod sijena je ove godine prepolovljen. Tako da mislim da u svakom slučaju bez pomoći i samih vlasnika i državnih organa neće doći do smanjenja stočnog fonda", ocjenjuje Popović.

Negativnih posljedica nijesu pošteđene ni ptice.

"Čini se da su ptice otporne na velike vrućine, međutim, presušivanje izvora, rijeka i sve veća oskudica vode i gubitak staništa uslijed požara ipak uzimaju danak", kaže ornitolog Darko Saveljić.

"Ptice polako migriraju ka krajevima koji su optimalniji za život, uz rijeke i aktivne potoke. Posljednjih dana su aktivni veliki požari koji zaista utiču na ogromne migracije ptica i na gubitak dosta dobrog dijela podmlatka, odnosno onih vrsta koje nijesu operjale i koje nijesu toliko agilne da mogu da izbjegnu te požare", navodi Saveljić.

Saveljić naglašava da bi za prirodni svijet: za ptice, ali i ukupan fond divljači ljudi najviše učinili preventivnim djelovanjem, odnosno, odgovornijim odnosom.

"Moram da kažem da svakom normalnom čovjeku ti požari predstavljaju stvarno veliku katastrofu i da nikome nije milo što se oni događaju. Jedina stvar koju ovdje možemo za prirodu da učinimo jeste da ne palimo prirodna staništa i time ćemo pomoći ne samo očuvanju ptica već i očuvanju ukupnog fonda divljači u crnogorskim šumama koji moram da priznam da je sve oskudniji zbog nebrige, nepravilnog upravljanja, krivolova, a posljednjih godina i zbog velikih požara u ljetnjim mjesecima", kaže on.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG