Dostupni linkovi

logo-print

Neplaćanje roditeljske alimentacije: Ni sudski nalog nije garant


Ilustracija

Ilustracija

Trećina očeva u Crnoj Gori duže od dvije godine nije isplaćivala novac za izdržavanje djece, a 70 % duže od godinu - to je pokazalo istraživanje nevladine organizacije "Sigurna ženska kuća". Ako u gotovo 93 odsto slučajeva djeca nakon razvoda pripadnu majci onda se postavlja pitanje - kako zaštiti njihova i prava samohranih majki i da li je neophodna promjena zakonskog okvira?

Sud je nakon sporazumnog razvoda braka Nikšičanki Željki povjerio sina. Njen bivši muž uredno koristi svoje "roditeljsko pravo" da viđa dijete, ali je, kaže Željka, na "roditeljsku obavezu" plaćanja mjesečnog izdržavanja zaboravio.

"Za igračke ima, za garderobu ima i za sitne radosti dječije, ali za alimentacije nema. Već dvije godine nije platio ni jednog jedinog dinara", kaže Željka.

Na pitanje da li ga je tužila odgovara:

"Da, tužila sam ga zato što moj bivši suprug lagodno i lijepo živi. Ima kuću koja nije zvanično upisana na njegovo ime i ima firmu koja takođe, nije na njegovo ime", objašnjava majka četvorogodišnjeg dječaka.

Istraživanje "Sigurne ženske kuće" je pokazalo da je prosječna visina alimentacija koju dodjeljuje podgorički Osnovni sud oko 93 eura.

Program menadžerka Jovana Hajduković ocjenjuje da je to"nedovoljno za izdržavanje", ali i pored toga tate nalaze brojne mehanizme kako da izbjegnu plaćanje.

"To je najčešće rad na crno, prebacivanje imovine na tuđe ime i na taj način oni prosto izbjegavaju tu svoju zakonsku obavezu. A sud, odnosno sama država - ne postoji mogućnost da se to dokaže da to nije tačno i da se odredi stvarno stanje", objašnjava Jovana Hajduković.

Advokat Slobo Đurišić u praksi nije nailazio na ovakve "primjere snalažljivih očeva" koje apostrofira nevladin sektor, ali podsjeća da je prema Porodičnom zakonu Crne Gore roditelj, čak i onaj koji ne radi, dužan da izdržava svoje maloljetno dijete ili djete koje se školuje. Ukoliko roditelj ne izvršava tu obavezu jedina zakonska mogućnost koja preostaje drugom roditelju je podnošenje tužbe.

"Pokretanje parničnog postupka tužbom pred nadležnim sudom. To je nadležnost osnovnog suda", pojašnjava Đurišić.

RSE: Koliko obično traju ti postupci?

"Prosječno traju oko godinu dana", kaže Đurišić i objašnjava da je "neplaćanje doprinosa za izdržavanje djeteta krivično djelo".

"Zaprijećena je kazna tamo do tri godine zatvora. Mi takvih postupaka u krivici nemamo mnogo bez obzira na broj roditelja koji nijesu zaposleni. Tu naši sudovi rijetko dosuđuju zatvorske kazne, obično su to uslovne kazne itd", kaže advokat Đurišić, prenoseći iskustva iz sudnica.

Iako za neplaćanje izdržavanja roditelj podliježe krivičnoj odgovornosti Jovana Hajduković kaže da je"istraživanje pokazalo da su "sami krivični postupci nesvrsishodni" i da je "neophodno poštriti krivične sankcije".

"Od onih koji su bili ranije osuđivani svaki treći je bio osuđen za krivično djelo nedavanje izdržavanja, što znači da postoji povrat kada je upitanju ovo djelo. A najčešće izrečena krivična sankcija je uslovna osuda skoro u 50 % slučajeva, a nakon toga slijedi kazna zatvora sa otprilike 37,14 %", objašnjava Hajduković.

Učiteljica Željka i njen četvorogodišnji sin žive kao podstanari, a da bi imala novca Željka radii dodatne poslove u knjižari, pa manje vremena provodi sa djetetom. Dok njen bivši muž, "za sada", kaže, "uspješno izigrava pravosudni sistem i krši prava sopstvenog djeteta."

"Moj bivši suprug ima svoj uspješan privatni biznis koji je prenio na treće lice tako da je on i zvanično, po papirima, bez zaposlenja. U svojoj firmi radi na crno, a alimentaciju ne daje zato što on zvanično ne radi, nema posao", navodi Željka.

Jovana Hajduković tvrdi da se u zakonodavnom okviru "nešto mora mijenjati" jer u praksi ni "sudski nalog za izvršenje nije garant" da će majka naplatiti novac, pa je u prošloj godini od predmeta pred podgoričkim Osnovnim sudom naplaćeno manje od 14 odsto njih.

"Što znači da je u ostalih preko 80 odsto ili je naplata u toku ili je obustavljen prosto postupak. To je u suštini najveći problem u praksi da skoro jedna trećina izvršnih dužnika nije uplaćivala novac duže od dvije godine", kaže Hajduković.

Onda se postavlja pitanje: koliko su sudske tužbe za naplatu alimentacije efikasno pravno sredstvo da se zaštititi pravo i interes djeteta i majke?

"Ukoliko roditelj nije zaposlen onda je problem naplate složen, zbog toga što se u izvršnom postupku ne može naplaćivati novac od takvog obveznika koji nema redovnih prihoda. Obično se to završava u krivičnoj proceduri", pojašnjava advokat Slobo Đurišić.

Istraživanja sprovedena u zemljama regiona pokazuju da crnogorski očevi nijesu izuzetak jer u Srbiji 60 odsto roditelja ne plaća alimentaciju. Hrvatska je u cilju rešavanja ovog problema formirala - Alimentacioni fond.

Nedavanje izdržavanja je kršenje prava djeteta, a obaveza je države da ih zaštiti i obezbijedi efikasan sistem izvršenja zakonske obaveze roditelja, porčuju iz crnogorskog NVO sektora i najavljuju inicijativu:

"Za uvođenje alimentacionog fonda pri kojem bi država plaćala alimentaciju za djecu, a nakon toga bi se ona naplaćivala od dužnika odnosno, od očeva", kaže program menadžerka Sigurne ženske kuće Jovana Hajduković.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG