Dostupni linkovi

logo-print
U Sarajevu su se u srijedu sastali predstavnici udruženja lobista iz zemalja regiona kako bi razmijenili iskustva, ali i izdvojili oblasti u kojima bi zajednički mogli djelovati. Hrvatska prednjači u odnosu na susjede kada je riječ o aktivnostima i rezultatima koje su na polju lobiranja do sada postigle zemlje u regionu. Od ostalih zemalja jugoistočne Evrope, Makedonija je prva zakonski uredila ovu oblast, iza nje je odmah i Crna Gora, dok je BiH posljednja na ljestvici jer nema ni domaćih lobista, niti zakona, a i samo lobiranje shvaćeno je potpuno pogrešno. No, iskustva drugih zemalja mogu pomoći da se situacija promijeni.

Hrvatska je u proteklih pet godina imala značajne pomake u organizovanju lobista i promjeni percepcije građana koliko je lobiranje važno u raznim oblastima, i političkim i poslovnim, naročito sada kada Hrvatska postaje članica EU. Svaka direktiva EU, svaka odluka Evropskog parlamenta se lobira, napominje profesor Mate Granić iz Hrvatskog društva lobista, koje broji 103 člana. Pa ipak, kaže profesor Granić, treba još vrijedno raditi do momenta kada bi Hrvatska mogla da se pohvali značajnim rezultatima.

„Ono što još nismo postigli to je pravno reguliranje. Mi mislimo da je za zemlju nove demokracije, kao Hrvatska, puno bolje imati zakon. I ono što još trebamo postići je svijest hrvatskih privrednih subjekata, velikih tvrtki, velikih kompanija da moraju biti prisutne u Brislu, da moraju angažirati lobiste - jer to je najbolji način da dobijete kvalitetno informacije i dodatno da utječete na proces donošenja odluka“, kaže Granić.

Makedonija je prva u regionu zakonski uredila ovu oblast, još prije pet godina, kaže Marjan Tanuševski, rukovodilac Makedonskog centra za lobiranje.

„Motiv je bio sprečavanje korupcije, legaliziranje djelatnosti lobiranja, profesije lobiranja, a u međuvremenu počele su i studije osnovi lobiranja, mendžersko lobiranje, tako da možemo reći da smo dobro proveli onaj prvi dio, tu embrionalnu fazu. U ovom trenutku možemo reći da najveći lobi procesi se registriraju u diplomaciji, vezani pretežno za naše aspiracije za članstvo u EU i NATO-u“, navodi Tanuševski.

Crna Gora je također usvojila Zakon o lobiranju, a svoje šanse vidi najviše u oblasti turizma, kaže profesor Konstandin Pušara, predsjednik Udruženja lobista Crne Gore:

„Jer je turizam u Crnoj Gori veoma važna grana djelatnosti. Zatim smo išli na energetiku i na određene resurse u poljoprivredi. To je ono na čemu smo do sada radili, a prije svega zato da na domaćem području afirmišemo lobiranje kao novu profesiju i novo zanimanje. A kada to uradimo kod kuće, idemo na one koji su nam najbliži, pa onda idemo dalje.“

Stvaranje ekonomske diplomatije

Uređivanjem ove oblasti, te promjenom percepcije građana mogao bi se smanjiti i visok stepen korupcije u zemljama regiona, kaže profesor Radivoj Kocić, predsjednik Skupštine Udruženja lobista Srbije.

„Zakonom bismo omogućili da sve ono što je sivo postane belo i da bude transparentno, i na taj način bi bilo dostupnije i interesantnije. Postoji jedna velika magija vezana za lobiranje. Mnogi misli da je lobiranjem sve ostvarljivo i da je put mnogo lakši i kraći. Lobiranje je samo tehnika moći komuniciranja, odnosno poznavanje većeg broja ljudi, ostvarivanje prava ne nanoseći štetu nekom drugom, odnosno suprotnom partneru“, rekao je Kocić.

BiH nema ni zakon o lobiranju, ni domaćih lobista. Sa približavanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, domaći privredni subjekti će biti primorani da usklađuju svoje poslovanje sa zahtjevima evropskog tržišta i da primjenjuju direktive, a sve u skladu sa savremenim načinom djelovanja, u okviru koga se lobiranje već sada podrazumijeva kao neizbježna komponenta uticaja, odnosno modernog poslovanja, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

„Mi smo već u jednom procesu stvaranja ekonomske diplomatije, tako da će nam iskustva susjednih zemalja, pogotovo ljudi koji su već dugo u tom procesu, pomoći u uspostavljanju jednog lobističkog sistema, koji dosad nije bio prisutan na adekvatan način. A krajnji cilj je jačanje ekonomske diplomatije“, ističe predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ismet Kumalić.

Dva modela lobiranja su poznata - briselski i vašingtonski. Zemlje regije uglavnom su opredijeljene za briselski, jer teže ka EU, objašnjava profesor Granić i dodaje da lobiranje jača demokratska društva:

„Lobiranje pridonosi zdravlju, kvaliteti donošenja odluka, transparentnosti, jer u lobiranju je sve jasno - vi dogovorite ciljeve lobiranja, strategiju, taktiku, potpišete. Morate raditi sa medijima, javno, imati position paper all u svakoj situaciji, uvijek morate biti spremni odgovoriti na pitanje, i jednostavno jačati demokratske procese. I zato je bitno da dođe do osnivanja i društva lobista BiH i da općenito lobiranje u Evropi jača, posebno na ovim prostorima.“
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG