Dostupni linkovi

logo-print

Ako bi se eventualnom kupnjom dionica INE od mađarskog MOL-a povećalo javni dug, takva kupnja ne dolazi u obzir, poručio je u utorak hrvatski ministar gospodarstva. U rješavanju problema sa mađarskim MOL-om oko upravljanja INOM treba poštivati europske direktive, ali voditi se i vlastitim interesima, poručuje struka.

Ako je jedan od posrednih ciljeva u nekim teškim pregovorima potpuno zbuniti protivnika, a usput i vlastitu javnost, onda je Hrvatska u tome izvrsna. Mediji su jučer objavili kako je Ministarstvo gospodarstva dostavilo američkom State Departmentu dokument u kojem predlažu da Hrvatska kupi dionice INE koje su u vlasništvu mađarskog MOL-a kreditom od 2,6 milijardi eura, a da za to založi dionice INE u svom vlasništvu.

Amerikanci su ovdje bitni jer su se ponudili posredovati između hrvatske Vlade i MOL-a u rješavanju spora oko INE, a predsjednik senatskog Pododbora za Europu Chris Murphy prošlog je tjedna još jednom tražio i dobio uvjeravanja hrvatskog vrha da Hrvatska svoj dio dionica INE neće prodati ruskom Gazpromu.

Ministar financija Boris Lalovac kazao je novinarima kako je za tu ideju kupnje putem daljeg zaduživanja saznao iz novina, a premijer Zoran Milanović glatko ju je odbio. To su sve medijske konstrukcije, požurio se u utorak pojasniti ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak:

Ivan Vrdoljak

Ivan Vrdoljak

„Nemam namjeru komentirati bilo koji uradak novinarski ili urednički, ali poručujem da se slažem s ministrom financija i premijerom. I prethodno sam govorio da ne postoji opcija kupnje pod uvjetom povećanja javnog duga“, konstatirao je minstar.

On je ipak kazao kako Hrvatska mora biti spremna za slučaj da MOL odluči prodati svoj dio dionica INE, naravno bez povećanja javnog duga. Na pitanje je li američkoj strani obećano da INA neće biti prodana Rusima, Vrdoljak kaže kako je Hrvatska članica NATO-a i Europske unije, i da je po pitanju političke pozicije potpuno jasna.

„A po pitanju energetske politike naši partneri su oni partneri koji će donijeti najbolje hrvatskoj industriji i hrvatskim građanima – najnižu cijenu i najsigurniju opskrbu“, napomenuo je Vrdoljak.

Prvenstveno nacionalni interesi

Hrvatski energetski stručnjaci procjenjuju da je navodna cijena od 2,6 milijarde eura za MOL-ovih 49,08 posto dionica INE daleko pretjerana, i upozoravaju da bi dogovor bio najbolje rješenje iza hrvatsku Vladu i za MOL i za INU.

„Jednostavno, to se mora na neki način prekinuti, jer INA svakim danom gubi na vrijednosti“, naglašava naftni stručnjak Davor Štern.

Kakva god odluka bila, problemu INE kao jednom od ključnih za hrvatsku energetsku situaciju zbog njegove izuzetne važnosti mora se pristupiti ozbiljno, poručuje profesor zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Igor Dekanić:

„U energetskoj strategiji svakako su prevladavajuća i vodeća načela energetske politike Europske unije, a to je energetska sigurnost, konkurentnost i održivost energetskih sustava. Ali istodobno svaka zemlja vodi najviše računa o svojim konkretnim interesima i u skladu s njima postupa i postiže konkretne dogovore“, pojašnjava Dekanić.

Iskustvo posljednjih godina uči da - kada zagusti - načela europske energetske politike odlaze u drugi plan, upozorava profesor Dekanić.

„Kada neku od zemalja 'zasvrbi' – ako smijem tako reći – u nekom realnom energetskom jakom interesu, onda se postupa na sasvim drugačiji način. Njemačka je ovog ljeta na jedan dan suspendirala sankcije Rusiji kako bi mogla realizirati posao od nekoliko milijardi eura i prodati naftnu platformu ruskoj strani. I Austrija i Slovačka i Mađarska – sve zemlje koje presudno ovise o ruskom plinu – vode usporedne energetske pregovore i dogovore u skladu sa svojim nacionalnim interesima – i točka. I ničim više.“

Hrvatska ne treba biti toliko u grču, jer 60 posto potreba za energijom zadovoljava iz domaćih izvora, a upotreba obnovljivih izvora energije - sunca i vjetra - tek je u povoju. Međutim, to ne znači da ne treba definirati vlastite interese i postupati u skladu s njima. To nije lagan cilj, ali nije niti neostvariv.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG