Dostupni linkovi

logo-print

Kako je Husein otkrio i odlučio da obnovi crkvu na svom imanju


Husein Smajić pored ostataka franjevačkog samostana

Husein Smajić pored ostataka franjevačkog samostana

Privatni poduzetnik iz Bugojna, Husein Smajić na svom imanju je pronašao ostatke franjevačke crkve iz, kako se pretpostavlja, 13. vijeka. Odlučio je da nadbiskupiji Vrhbosanskoj pokloni zemlju, želeći da se na istom mjestu sagradi nova crkva, koju je spreman finansijski, i na svaki drugi način, pomoći.

Dobitnik je priznanja “Večernjakov pečat” za osobu 2014. u BiH, koji tradicionalno, uz ostala priznanja, dodjeljuje “Večernji list”. Nagradu je Smajiću uručila predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović.

Husein Smajić je već 30 godina privatni poduzetnik, ima pilanu, obrađuje drvo, pravi namještaj, takođe je sagradio dvije hidrocentrale koje proizvode struju. Na svom imanju u naselju Vesela, u namjeri da napravi vještačko jezero, 2014. godine je naišao na temelje i druge očigledne dokaze da je crkva, nekad davno, bila na tom mjestu. Na vlastitu inicijativu, uz svoje mašine i radnike, uz prijavu nadležnim, nastavio je sa otkopavanjem.

„Kad smo počeli otkopavati, naiđosmo na temelje crkve, zamislite, širine 25 metara. Ostalo je još da otkopamo drugi dio temelja, koji se zove apsida. Našli smo i nekoliko kamenih blokova s ornamentima i shvatili da je to luk nad vratima crkve. Ušao sam u otkopavanje te apside, međutim, radeći na otkopima temelja, naišli smo na dva skeleta, koji su i sad u zemlji, konzervirani, tako da ćemo radove nastaviti za par dana. Moj sin je na internetu našao da su na tom mjestu sahranjena dva kralja. E, sad, da li su to ti kraljevi ili ne, to je zagonetka dok se ne ispita.”

Odmah po otkrivanju ostataka nekadašnje crkve, Smajić se obratio Zavičajnom muzeju u Travniku i Kantonalnom zavod za zaštitu spomenika, pod čijim patronatom se vrši iskopavanje i ispituju pronađeni dijelovi.

Ako se potvrdi da je na tom mjestu bila franjevačka crkva, ovaj Bugojanac je odlučan da na starim temeljima nikne novi objekat.

“Želim da se sagradi crkva kakva je bila, u dimenzijama u kojima je bila. Te dimenzije nisu male, zamislite, u tom vremenu je bila velika, ima zapis, koji govori o dimenzijama 25 sa 30 metara. To je skoro katedrala. Blagoslov od kardinala Vinka Puljića imamo. Kad se završe otkopi, onda ćemo tražiti urbanističku, građevinsku dozvolu, i sve što treba, kako bi sve bilo po zakonu.“

Otkriveni arheološki ostaci

Otkriveni arheološki ostaci

Njenom obnovom, tj. izgradnjom, iz BiH u kojoj se ne tako davno rušilo i ubijalo, ovaj Bugojanac želi da se uputi drugačija poruka. I da se ljudi ne čude, što jedan Bošnjak želi da se izgradi crkva na njegovom imanju.

„Poruka za evropsku javnost, poruka za cijeli svijet, poruka mira, poruka suživota. Možemo živjeti svi zajedno, na ovom svijetu, pogotovo u našoj Bosni i Hercegovini. Zamislite, kad smo otkopavali temelje, dolazile su Muslimanke, žene, donesu ručak, donesu kolač za ljude na terenu. Svi smo tu zajedno radili. I moramo živjeti zajedno, nema druge. Samo zajedno. Pusti zemlju gdje nema te šarolikosti, gdje nema svih naroda. Zemlje koje su jednonacionalne, ako ima takvih, mislim da tamo nema sreće i lijepog života. Nema života bez te šarolikosti. Ja tvrdim, biće za nas u BiH još dobrih dana, živjećemo u miru, živjećemo u blagostanju, vjerujte, samo da malo ljudi u svojim glavama razdijele što je dobro, što nije dobro.“

Prema nekim procjenama, crkva čiji su dijelovi pronađeni potiče iz 13. vijeka. O tome svjedoči i jedan sačuvani pisani dokument iz 1406. godine u kojem se navodi da je u toj crkvi održan kapitul bosanske franjevačke vikarije “od sve Bosne”, te da ju je pohodio sam bosanski kralj Stjepan Ostoja.

Smajić želi upravo to, da nova crkva bude “od sve BiH”. Zemljište i drugu pomoć će dati uz jedan uslov, da ona bude zajednička – svih Bosanaca i Hercegovaca.

„Ja zemljište darujem Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a koliko znam, Vrhbosanska nadbiskupija je direktno pod patronatom Vatikana. Znači, zemljište i crkva i sve to pripada svima nama, ne meni. Crkva je svih nas. Tako ćemo je graditi. Iako je bilo ljudi koji su me zvali i nudili, da sami sagrade crkvu. Ja sam rekao: Ne, hvala, i ja mogu sam sagraditi, to bi trajalo malo duže.. ali želim da svi graditi novu crkvu na starom mjestu. Ljudi će pomoći onako kako mogu - ko može euro, ko može raditi dan, dva, ali ćemo je graditi zajedno. Dobrodošli svi dobronamjerni ljudi, dobrodošli.“

Husein Smajić je krajem marta 2015. dobio nagradu 'Večernjakov pečat' za osobu godine u BiH koju tradicionalno dodjeljuje “Večernji list”. Priznanje je Smajiću uručila predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, što je za njega posebna čast.

„Kako za mene, tako i na našu cijelu državu Bosnu i Hercegovinu. Puno sam sretan što je to lično uručila predsjednica Hrvatske. Čestitala mi je, uputila riječi podrške, primila poziv da posjeti Bugojno. Pa ko ne bi bio sretan!? Ljudi u Bugojnu, ne mogu reći da su iznenađeni ovim priznanjem, ali ipak nisu očekivali da će se moja ideja i trud nagraditi… prilaze, čestitaju, žele da se slikaju, daju podršku, nude da rade, nude novac. Iskreno, iz dubine duše, pokrenuo sam inicijativu za izgradnju nove crkve na višestoljetnim temeljima. I vjerujem, da ću uspjeti.

Vama za informaciju: želio bih da se sagradi crkva i da nosi ime crkva pape Franje u Bugojnu“, ističe Husein Smajić.

Arheologinja Ajla Sejfuli je potvrdila da postoje pisani dokazi o postojanju crkve zajedno s franjevačkim samostanom, na tom mjestu. “Međutim, još se ne može pouzdano tvrditi o kakvom objektu se radi, iz kojeg je stoljeća, i kakva je bila njegova namjena", dodala je Sejfuli, kustosica Zavičajnog muzeja Travnik.

Bez obzira kakav ishod bude, već i sama želja Huseina Smajića iz Bugojna da na njegovom imanju bude izgrađena crkva, velika je stvar za BiH, koja je u stalnom procjepu između želje za povjerenjem i pomirenjem među ljudima, i svim onim što takvu najmjeru kvari.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG