Dostupni linkovi

logo-print

Kako je bivši šef porezne uprave BiH došao do milionske imovine


Čaušević pokazuje jedan od poslovnih prostora u Staklenom gradu koji još nije uveden u zemljišni registar na njegovo ime. (Foto: CIN)

Čaušević pokazuje jedan od poslovnih prostora u Staklenom gradu koji još nije uveden u zemljišni registar na njegovo ime. (Foto: CIN)

Ovih dana na pomolu je nova afera u Bosni i Hercegovini. Objavljen je novinarski tekst prema kojem je Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kupio nekretnine vrijedne 540.000 eura za nepunih sedam godina, koliko je bio na čelu te državne uprave. Istovremeno, njegovi ukupni prihodi ostvareni od 2004. nisu bili ni približno dovoljni da pokriju ulaganja u imovinu. I dok se čeka šta će o svemu reći Sud BiH, analitičari ocjenjuju kako ne čudi da je Bosna i Hercegovina na dnu ljestvice po borbi protiv kriminala i korupcije s obzirom na činjenicu da je politički i državni vrh uključen u brojne afere.

Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, je u periodu od 2006. do 2012., prema navodima Centra za istraživačko novinarstvo, kupio pet stanova, četiri poslovna prostora i više od 20.000 kvadratnih metara zemljišta.

Nekretnine se nalaze u najužem centru Sarajeva i na drugim atraktivnim lokacijama u gradu.

„Mi smo došli do informacija da je od 2004. godine, od kada je bio direktor, ostvario prihode od oko 600.000 maraka, a njegova ukupna imovina, po našim saznanjima, iznosila je 1,080.000“, navodi Aladin Abdagić, novinar CIN-a.
Imanje u elitnom sarajevskom naselju Poljine. (Foto: CIN)

Imanje u elitnom sarajevskom naselju Poljine. (Foto: CIN)


I dok u Sudu i Tužilaštvu BiH ne žele komentarisati cijeli slučaj, javnosti je već duže vrijeme poznato kako Upravu za indirektno oporezivanje potresaju afere i skandali.

Sindikat Uprave sve vrijeme je prste upirao u Kemala Čauševića, protiv kojeg su podnijeli i krivičnu prijavu. Predsjednik Sindikata Mehmedalija Osmić, s obzirom da je jedan od svjedoka tužilaštva, trenutno ne može dati izjavu, no podsjećamo na onu koju je za RSE dao prije dvije godine.

„Problem u Upravi za indirektno oporezivanje je što je jedan čovjek, u ovom slučaju Kemal Čaušević, kontrolisao sve. Gospodin Čaušević ode u Tursku, zovne telefonom, puste taj kamion - eto vam sistema“, rekao je svojevremeno Osmić.

Kemal Čaušević je funkciju direktora Uprave za indirektno oporezivanje počeo obnašati 2004. i od tada je često bio na meti medija, koji su mu spočitavali, između ostalog, da je na mjesto prvog čovjeka Uprave dospio kao podoban kadar SDA, da se tokom mandata nemilosrdno razračunavao sa neistomišljenicima, ali i da je mandat dobro unovčio.

Partokratija i hibridni režim

Edin Cernica
jedan od prvih ljudi koji je progovorio o sumnjivim Čauševićevim poslovima. Bivši direktor ga je zbog toga smijenio sa pozicije šefa sarajevske carinske ispostave.

„Glavni razlog za sve ovo što se dešava je ta famozna roba iz Turske, koja se uvozi za poznate kupce koji rade po pijacama, odnosno te tzv. šoping ture, kako ih oni zovu.“
Poslovni prostor u kojem se nalazio kafić Epoha zatvoren je krajem prošle godine. (Foto: CIN)

Poslovni prostor u kojem se nalazio kafić Epoha zatvoren je krajem prošle godine. (Foto: CIN)


Svu dokumentaciju Cernica je predao Tužilaštvu BiH, koje godinama vodi istragu protiv Kemala Čauševića. Upravo na prijedlog te sudske instance, Sud BiH donio je rješenja prema kojem se Čauševiću određuje privremena mjera zabrane otuđenja i raspolaganja imovinom, i to poslovnim prostorom od skoro 200 kvadratnih metara u sarajevskom naselju Grbavica, šest stanova u strogom centru Sarajeva, poslovnim prostorom, također u centru glavnog bh. grada, te tri lokacije u Sarajevu.

Istovremeno, Sud je odbio prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje privremene mjere zabrane i raspolaganja imovinom na još dva poslovna prostora u sarajevskoj ulici Ferhadija. Za ekonomisticu Svetlanu Cenić, Čauševićeva imovina nije nikakvo iznenađenje, jer:

„Kad bismo napravili jednu dobru inventuru svih zaposlenih u javnoj upravi, pa i onih na koje ne obraćamo pažnju jer se ne eksponiraju, vi biste bili šokirani koja je to imovina. Ja se osjećam kao zadnji siromah u ovoj državi. To je imovina koja je ’strašni sud’! Ja godinama ističem da je reket ogroman, i da jedan od razloga zašto je naša privreda nekonkurentna i zašto ide sve preko leđa radnika jeste što moraju izvlačiti novac iz poslovanja, keš ili već u kojem sve obliku, i davati dužnosnicima na svim nivoima.“

Svake godine, prema podacima Transparency Intrenational, Bosna i Hercegovina je na dnu svjetske ljestvice po broju kriminala i korupcije u svim sferama života. Svake godine se upozorava i da su u te radnje, između ostalog, umiješani i najviši bosanskohercegovački političari i dužnosnici. Ono što predstavlja problem je i činjenica kako se procesuiraju tek onda kada im mandat istekne, ili budu suspendovani i smijenjeni upravo zbog kriminalnih radnji. Zbog toga se nameće pitanje može li BiH slijediti u borbi protiv toga svoje susjede i kako tome stati u kraj.

„Da nismo takav narod ne bi prolazili ovoliki lopovluk i ovakva krađa. I inače u regionu da ne bi EU i tih procesa EU, teško da bi došlo do optužnica i do toga da bi neko sam sa sobom počeo da se obračunava – jer ovdje govorimo o partokratijama, o partokratskom društvu ili o, kako smo i ocijenjeni, hibridnom režimu“, ističe ekonomistica Svetlana Cenić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG