Kako Hrvatska ispunjava 10 obaveza Evropske unije

Parlamentarni Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora prihvatio je informaciju o ispunjavanju dva od 10 uvjeta koje Hrvatska treba realizirati do 1. srpnja sljedeće godine i ulaska u Europsku uniju, a koji se odnose na poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava. I druge točke su u raznim fazama realizacije, pa se čini da će najozbiljniji problem biti brogradilišta.

„Nećemo stati sa reformama, niti ima vraćanja sata unatrag,“ kazao je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin izvješćujući parlamentarni Odbor za pravosuđe o pravosudnim reformama, čiji je dio i ispunjavanju jedne od 10 obaveza koje još Hrvatskoj predstoje do ulaska u članstvo Europske unije za osam mjeseci – smanjenja broja neriješenih predmeta. Evo brojki za ona najteža, krivična djela.

​„Mi smo već sada gotovo prepolovili broj predmeta koji su nedovršeni i nalaze se pred našim sudovima, a stari neriješeni predmeti već su sada na 1/3 od onoga s čime smo krenuli.“

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je naglasio kako se pravosuđe u ovom izvješću spominje manje nego u svim izvješćima do sada, podsjetio je da je druga obaveza donošenje seta ovršnih zakona.

„Dakle, stupili su na snagu 15. listopada.“

Izgradnja graničnih prijelaza na neumskom koridoru teče predviđenim tempom, provedbeni akti uz Zakon o policiji se usklađuju, a peta je obaveza iz resora Ministarstva unutarnjih poslova donošenje Migracijske strategije.

Ove je godine bilo već 1.000 tražitelja azila u Hrvatskoj, od kojih je 50 dobilo status azilanta ili im je odobrena supsidijarna zaštita i to pitanje postaje urgentno, pogotovo kada broj azilanata poraste nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije kaže za RSE kako im je obećano da će prvi nacrt Migracijske strategije za dva tjedna biti gotov i ići na ocjenu u Bruxelles.

„Mi smo uspjeli vidjeti taj prvi nacrt i po nama je on dosta loš, jer se više bavi pitanjem granica, viza i biometrijskih putovnica, a ne bavi se ključnim problemom - što će ti ljudi raditi kada dođu u Hrvatsku, od čega će živjeti, na koji način ćemo ih primiti i kako ćemo ih zaštititi od mogućih rasističkih ispada.“

Šesta je obaveza novi Zakon o pravu na pristup informacijama, čiji prijedlog još nije stigao u Sabor, usprkos najavama iz Ministarstva uprave. Sedma je obaveza zapošljavanje novih kadrova na prevođenju i redakturi pravne stečevine Europske unije, a osma zapošljavanje razmjernog broja pripadnika srpske manjine među 400 pripadnika granične policije koje treba ove godine zaposliti.

Deveta je obaveza Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Zorislav Antun Petrović iz nevladine udruge Transparency International Hrvatska kaže za RSE da je preko 90 ljudi ušlo u drugi krug za izbor ukupno 11 članova povjerenstva.

„Oni svi trebaju proći temeljnu sigurnosnu provjeru, što je zahtjevan posao, tako da ipak treba proći neko vrijeme dok se ne dođe do onog konačnog broja kandidata o kojima bi se trebali izjašnjavati saborski zastupnici. Uvjeren sam da će Vlada učiniti sve da se ovaj kriterij za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji ispuni na vrijeme.“

Deseta je obveza privatizacija ili stečaj za brodogradilišta u Splitu, Rijeci i Trogiru. U srijedu je ugovor o prodaji splitskog brodogradilištva poslan kupcu, vlasniku tvrke DIV Tomislavu Debeljaku, a stvar može zapeti na tome hoće li on pristati da mu za 345 milijuna kuna (oko 46 milijuna eura) - koliko je u međuvremenu „Brodosplit“ napravio novih dugova - država da jamstvo, ili će tražiti novac.

Također, ideja da uspješni pulski "Uljanik“ preuzme manje uspješno riječko brodogradilište „3. maj“ još nije realizirana. U slučaju da ova dva procesa ne uspiju, alternativa je stečaj i odlazak nekoliko tisuća ljudi na burzu. I to će – čini se – biti najteža i najzahtjevnija od 10 obaveza.