Dostupni linkovi

logo-print

Računi i standardi: Promjene na tržnicama u Hrvatskoj


Tržnica "Dolac"

Tržnica "Dolac"

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je morala podići sanitarne i higijenske standarde na otvorenim tržnicama, a od 1. srpnja, prema odluci hrvatske Vlade, obavezno je i izdavanje računa, protiv čega se pobunila većina prodavača. No, nakon 2 tjedna neuspjelih prosvjeda protiv fiskalizacije, tržnice u Hrvatskoj, od utorka ujutro, ponovo rade, prodavači najavljuju tužbe pred europskim sudovima, Vlada ne odustaje, a većina građana je podržava.

"Red treba biti, i ništa drugo", ističu građani, a i dio malih prodavača na zagrebačkim tržnicama, koji se nisu pridružili prosvjedima.

"Jednom se," kažu, "treba naučit pošteno živjet, po zakonu, da bi bilo našoj djeci bolje. Dugo, dugo u nas traje taj katastrofalni mentalitet, koji treba mijenjati. Dosta je šverca i lobija. Znam čovjeka u Zadru koji je ove godine ima bogat urod mrkve, iskopao ju je, ali nije mogao prodati, jer mi sve uvozimo," priča jedna od prodavačica domaćih proizvoda.

"Jedemo sve uvozno, grčki krumpir, španjolsku jagodu, crveni i bijeli kineski luk, ma sve... a na kraju,tko se buni? Nije odgovornost na 'malim', netko drugi 'mulja', oni malo veći, a di se porez plaća, ko 'krčmi', ko daje, ko rastura..?!!!"

"Jedan od tih 'vladara' drži po cijele tržnice, samo ovdje na Utrinama ima 11 metara klupa, tako na Dolcu, tako na Kvatriću, a naša kumica, subotom, ne može dobiti ni 20 cm klupe da proda luk, i to je to, nemamo što o tome više pričati!", ogorčena je prodavačica sira

"Bune se", dodaje druga, "jer ne mogu više kupiti cijeli šleper proizvoda i ubijati ostale cijenama. Svaka čast ministru Liniću koji kaže 'radite vi ljudi, ja vam nisam zabranio da vi radite, ali se treba znati put novca i kamo je otišao'".

Tržnice na otvorenom svugdje u svijetu privlače svojom osobnošću i koloritom, pa i najpoznatiju u Hrvatskoj, zagrebački Dolac, posjećuju brojni turisti, kupuju od zagrebačkih 'kumica' seljanki iz okolnih sela i uživaju u autentičnom prostoru, ispod crvenih šestinskih kišobrana.

„Danas sam se digla još u pola 4 ujutro, došla bum doma u 4 ili 5, kako kad, i dok se najedem, odmah opet na vrt ,pa kopat, pa brat, prati...i sutra zorom opet u Zagreb".

"Mi na prosvjede nismo išle, jer mi imamo 'zelenu kartu', imamo svoj vrt, imamo papire i slobodno prodajemo, ne moramo imati fiskalnu blagajnu."

To je jedna skupina prodavača na tržnicama koje je Ministarstvo poljoprivrede štiti zbog domaće proizvodnje, a i jer su već u poreznom sustavu u samoj proizvodnji:

"Meni su došli doma, išli su gledat moj vrt, kaj imam, došla je komisija, utvrdila da je moja roba, dobila sam papire i, slobodno je prodajem", opisuje proceduru jedna od kumica.

"Treba", kaže njezin susjed, "otići na općinu, prijaviti da imaš zemlju, dođe komisija, popiše, to se plati i dobije iskaznica i možeš prodavati, a klupa, recimo na novozagrebačkoj tržnici Utrina košta mjesečno 400 kuna, oko 60 EUR, na atraktivnijim tržnicama su skuplje."

Zaštita potrošača

Ali, pravih kumica je sve manje na hrvatskim tržnicma, puno je više zakupaca i običnih prodavača tuđe ili uvozne robe, među njima i 'velikih igrača', ali i puno tužnih sudbina, ljudi različitih profesija, pa i bivših profesora, novinara, nekadašnjih oficira JNA i mnogih koji su u pljačkaškoj privatizaciji ostali bez posla i završili na tržnicama, jedinoj prilici da prežive. No, poslovati se mora legalno i svima je njima, za prodaju na tržnicama, potrebna 'pravna osobnost', pojašnjava predsjednik Udruge hrvatskih tržnica Niko Pervan.
Ilustracija

Ilustracija


„To može biti OPG (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, koje dobije zelenu kartu), a može biti trgovački obrt ili tvrtka i na taj način vrlo jednostavno se može pristupiti prodaju na klupi, vitrini ili štandu."

U pristupnim pregovorima s Europskom unijom Hrvatska je morala podići i higijenske i sanitarne uvjete na tržnicama. Još prije godinu dana kumice su se bunile zbog frižidera u kojima moraju držati sireve, ali, ubrzo su se navikle – ističe glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Miroslav Kuksanović.

„Znači, za legalnu prodaju se moraju ispuniti svi uvjeti, i to u cijelom sustavu od proizvodnje do trgovine, od sirovine do konačnog proizvoda, jer potrošač mora biti maksimalno zaštićen“.

Puno toga se promijenili u zadnjih 10-tak godina i uskladilo s europskim standardima, potvrđuje i predstavnik hrvatskih tržnica Niko Pervan:

„Pa, recimo, uvođenje HCCP standarda u mesnice, onda, veterinarska inspekcija nije više ne tržnicama, nego direktno u proizvodnji mesa, pa posebni uvjeti za prodaju mesa i suhomesnatih proizvoda itd.“

No, za fiskalne blagajne bi se tržnice trebale bolje opremiti, od interneta do struje na svim prodajnim mjestima, pa, mnogi misle da bi, barem za početak, bolje rješenje bio paušal, što prakticiraju i mnoge europske zemlje.

„Ono što se gubi fiskalizacijom je i 'draž cjenkanja' i one poznate atmosfere na tržnicama, nema više te čari, jednostavno su svi u sustavu PDV-a ,dobiju povrat poreza i – to je to", žali jedan od prodavača.

Većina građana podržava uvođenje reda na tržnicama, a na račun, kažu, čekaju i u trgovačkim centrima.

"Pa, čekam i u Lidlu da dođem na red, kupim kilogram paprike, dobijem račun i 'hvala lijepa i dovidjenja', ide slijedeći i, ništa drugo."

"Ne bude li reda, onda nismo trebali ni ići u Europu, mogli smo ostat di smo bili".
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG