Dostupni linkovi

logo-print
MMF je u srijedu odlučio reprogramirati Bosni i Hercegovini kredit i dati na raspolaganje dodatnih 400 miliona eura. No, bez obzira što je BiH u dubokoj ekonomskoj krizi, ovaj novac nije predviđen za razvojne projekte nego za popunjavanje deficita u budžetima.

BiH, kao mala ekonomija, ne može učiniti mnogo da preko noći postane prosperitetna zemlja, ali ekonomsku krizu može ublažiti ukoliko iskoristi potencijale, poput energetike. Bez brzih cesta i povoljnijeg poslovnog okruženja, BiH će još dugo biti neinteresantna stranim investitorima.

Iako su svi ekonomski pokazatelji već treći kvartal negativni, što jasno govori o tome da je BiH duboko zašla u recesiju, do sada nije razvijen nijedan program borbe protiv ekonomske krize. BiH je uglavnom primjenjivala politiku redukcije javne potrošnje, no pitanje je da li je i u kojoj mjeri to učinkovito, kaže ekonomista Anto Domazet, zastupnik u državnom parlamentu.

„Potrebno je i dalje nastaviti sa redukcijom javne potrošnje u oblasti neproduktivne potrošnje, a snažno razvijati investicionu aktivnost u javnom sektoru, za šta već imamo prve pozitivne znakove u cestogradnji i pripremama za investiranje u elektroenergetiku“, ističe Domazet.

No, iako mala ekonomija, sa svega oko četiri miliona stanovnika, BiH ne može napraviti veliki ekonomski preokret, kažu ekonomisti, ali bi barem mogla više koristiti prirodne potencijale poput energetskih. Jedna od oblasti koja gotovo da i nije iskorištena u BiH, a što je sada prioritet u Evropi, je energetska efikasnost. BiH nije iskoristila niti evropske fondove koji su joj na raspolaganju. Dragan Ajanović, izvršni direktor Centra za ekološki i tehnološki razvoj, smatra da je tu šansa za BiH.
Ilustracija

Ilustracija


„Cijeli se svijet, Evropa pogotovo, bavi time – bilo da se radi o potrošnji energije u javnom sektoru, kolektivnom stanovanju ili u industriji. To je oblast gdje definitivno moramo napraviti iskorak, gdje nismo iskoristili dovoljno ni međunarodne fondove u kojima su bila predviđena sredstva za to. Sa nivoa države nema dovoljno inicijative, nema tih projekata. To je realno to polje gdje nećemo moći plaćati cijenu energije koja će biti ispostavljena krajnjem potrošaču. A s druge strane, naša iskustva kroz studije koje smo radili pokazuju da ima jako velikog rasipanja energije, i da je, ovo djeluje paradoksalno, jedini način da se počnemo baviti enegetskom efikasnošću rast cijena energije“, kaže Ajanović.

Iako je svaka vlast do sada obećavala stotine kilometara autoputa, BiH do sada ima izgrađenih svega oko 40-ak kilometara. Za tu namjenu su podignuti krediti, no zbog neprecizno odabranih izvođača radova, koji nisu ispoštovali dogovore, i zbog prekida ugovora, sredstva su stojala zamrznuta, a godišnje su se plaćali milionski penali. Dio sredstava sada je odmrznut, kaže Anes Makul iz Centra za politike i upravljanje.

„I pored intenziviranja koje se desilo prethodnih 15 mjeseci, treba dodatno intenzivirati radove - i svi krediti koji su bili namijenjeni za tu svrhu su se počeli koristiti. To je jako dobra stvar. Međutim, treba iznaći i nove modele financiranja. Postoje mogućnosti dijelom iz vlastitih sredstava kroz akcize na gorivo, kroz putarine i kroz budžetska sredstva. Također postoji mogućnost izdavanja koncesija za izgradnju, te javno-privatno partnerstvo. RS ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu, Federacija još uvijek nema i očekujemo da uskoro usvoji pošto postoji u nekim strateškim dokumentima“, rekao je Makul.

Sorensen: Vrijeme da se političari okrenu reformama

Na federalnom nivou vlada sada pokušava pokrenuti projekte koji bi značili više investicija i otvaranje novih radnih mjesta u izgradnji autocesta i nekim drugim infrastrukturnim projektima, kaže premijer Federacije Nermin Nikšić.
Nermin Nikšić

Nermin Nikšić


„U ovoj godini imamo ekspanziju izgradnje autoputa. Imamo namjeru da do kraja mandata ove vlade napravimo 46 kilometara na koridoru 5C i 10 kilometara sarajevske zaobilaznice. Imamo namjeru da do kraja 2014. godine povučemo i investiramo više od 500 miliona eura. Također, treba da u sljedećoj godini krenemo sa najvećom poslijeratnom investicijom u Federaciji vrijednom više od milijardu i 200 miliona - kad je u pitanju je termoblok u Tuzli", navodi on.

No, sve su to projekti o kojima se već godinama govori, a njihova realizacija je spora zbog političkih kriza koje se periodično režiraju jer nema dovoljno političke volje da se riješe pitanja od ekonomskog značaja za BiH, kažu ekonomisti.

Nisu samo projekti u zastoju - u BiH su u zastoju i reforme. Šef Delegacije EU Peter Sorensen kaže da je krajnje vrijeme da bh. političari počnu rješavati probleme i okrenu se reformama koje će BiH dovesti do EU.

„Postoje određena pitanja u BiH koja upravo otežavaju put pristupanja BiH Evropskoj uniji, koja su povezana direktno sa ekonomskom krizom. Neophodno još više raditi i ulagati napore da BiH postane dio tržišta koje broji 500 miliona ljudi, i da slijedeće godine, kada Hrvatska pristupi EU, problemi koji nastanu za BiH budu privremeni, a ne stalni, zbog toga što je cilj da BiH postane dijelom evropskog tržišta da bi naša djeca imala bolju budućnost, kvalitetan život i obrazovanje'', ističe Sorensen.

U misiji EU u BiH kažu da ukoliko bh. političari nastave sa proizvodnjom političkih kriza umjesto da rješavaju nagomilane ekonomske i životne probleme, BiH gubi evropski put i može ostati pusto ostrvo u Evropi.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG