Dostupni linkovi

logo-print

Kad radnički glas ne dopire do ministarskih ušiju


Radnike nikšićkog Metalca koji danonoćno štrajkuju pred zgradom Vlade od 15. septembra, a štrajkuju glađu već deset dana, Vlada je u potpunosti ignorisala, ali sve do četvrtka, kada su radnici pokušali da na silu uđu u zgradu Vlade.

Radnici nikšićkog Metalca traže samo ono što su zaradili: 14 plata, povezivanje radnog staža za 33 mjeseca i otpremnine. Pokušali su na više načina da natjeraju Vladu da se uključi u rješavanje njihovog problema, ali je to uporno odbijano uz obrazloženje da se radi o privatnom preduzeću što je više nego sporno, jer je državni Investiciono razvojni fond vlasnik hipoteke nad 75 posto imovine Metalca jer formalni vlasnik nije vratio kredit od milion i po eura koji je dobio uz državne garancije.

Vlada, međutim, sve vrijeme odbija da preuzme vlasništvo nad imovinom ovog preduzeća, a upravo to su radnici tumačili kao način da se izbjegne rješavanje radničkih problema.

Na Vladu nije uticao tronedjeljni,i danonoćni protest metalaca pod prozorima ministara, ni štrajk glađu koji traje već deset dana. Tek pošto je tokom protesta u četvrtak, na kom je bilo samo nekoliko stotina ljudi, na poziv poslanika opozicionog Demokratskog fronta Janka Vučnića nekoliko desetina radnika odlučilo da na silu uđe u sjedište Vlade, reagovali su potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i ministar ekonomije Vladimir Kavarić i pozvali radnike na sastanak.

Radnici kažu da je postignut određen napredak, ali još nije izvjesno da će doći do konkretnih rješenja.

Međutim, politički analitičar Zlatko Vujović kaže da radnički juriš u četvrtak, koji se završio bez težih incidenata i povrijeđenih, nezadovoljni građani i radnici mogu shvatiti kao uspješan recept za komunikaciju s Vladom i ostvarenje svojih interesa.

"Potrebno je skrenuti pažnju na politiku Vlade da izlazi u susret samo onim grupama radnika koje su po svom obimu u prilici da destabilizuju političku situaciju. Znači, velikim kolektivima gdje je sam broj radnika bio takav da može uticati na ishod nekih izbora ili postati inicijalna kapsla za neke veće socijalne proteste. Kada je riječ o zahtjevima manjih kolektiva, Vlada je uglavnom bila gluva i nije pokazivala interesovanje, tako da su radnici manjih kolektiva bili uskraćeni za takav odnos i razumijevanje. Kada govorimo o ovom slučaju, to može biti jedna poruka da svi oni o čije se zahtjeve Vlada oglušila, da mogu skrenuti pažnju na svoje probleme tako što će se okupiti i radikalizacijom vida protesta skrenuti pažnju na svoje probleme“, ocjenjuje Vujović.

Na pitanje – da li u reakciji Vlade u četvrtak, nakon pokušaja radnika da na silu udju u njenu zgradu, vidi opasnost da bi to moglo poslužiti kao primjer nekim drugim nezadovoljnim gradjanima, odnosno, radnicima – odgovara funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Zoran Jelić:

"Ne. Ne vidim kao opasnost. Naravno, sve probleme treba rješavati kroz socijalni dijalog. Problem se mora rješavati kroz institucije sistema, a ovo što je Vlada juče uradila je upravo to – rješavanje kroz institucije sistema. Naravno, trebalo je ranije reagovati i naći sva zakonska rješenja“, konstatuje Jelić.

Funkcioner opozicione Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović naglašava da, generalno, ne podržava nijedan vid nasilnog ponašanja, ali da to ne važi za jučerašnji postupak radnika nikšićkog Metalca koji više nijesu imali izbora.

"To moram da podržim. To možda izgleda da je van zakona, ali van zakona je i ono kada Vlada ignoriše problem, kada dovede ljude na rub egzistencije i kada svojim pogrešnim političkim potezima upropasti firme, porodice i ostavi gladnu djecu, odnosno, kada zbog toga ne želi da snosi odgovornost i odbija da institucionalno procesuira problem. U takvoj situaciji, mislim da ni ovakav vid „komunikacije“ uopšte nije sporan. Ja ne vidim drugi recept. Ne znam šta treba da se uradi. Da se pišu peticije? Tužbe? Ako ste već došli i dali, po meni razuman rok, a mislim da je 15 dana štrajka pred vratima Vlade i više nego razumno, onda nemate drugog izbora nego da pokušate da na sebe skrenete pažnju tako što ćete pokuštati da uđete u zgradu koja treba da bude vaš servis", kaže Abazović.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG