Kacin: Rješenje je okružiti BiH evropskim državama

Na sastanku Vijeća EU za opšte poslove, kojeg čine ministri vanjskih (ili evropskih) poslova, u ponedeljak 5. decembra usvojiće se zaključci o preporukama Evropske komisije, koja je usvojila stav da se Srbiji dodijeli status kandidata, a da se s Crnom Gorom otpočnu pristupni pregovori. Za obje odluke potrebna je saglasnost svih zemalja članica, a konačnu odluku saopštiće Evropsko vijeće 9. decembra.

U petak 2. decembra, poslanici Evropskog parlamenta, nadležni za odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, pozvali su članice Evropske unije da podrže preporuke Evropske komisije i da ne zamrzavaju proširenje Unije novim članicama nakon učlanjenja Hrvatske.

Izjavu su potpisali Gunnar Hökmark, Eduard Kukan, Viktor Boštinaru, Jelko Kacin, Richard Hewitt, Doris Pack, Hanes Svoboda i Charles Tanok.

Poslanici pozivaju Brisel "da ne zanemari preporuke Evropske komisije" i da "ne žrtvuje budući prosperitet i stabilnost Zapadnog Balkana u ime kratkovidih nacionalnih strahovanja". O tome za RSE govori jedan od potpisnika, poslanik iz Slovenije, Jelko Kacin.

RSE: U pismu grupe poslanika, kojeg ste i Vi potpisali, pominju se sve balkanske zemlje – izražava se podrška da se potpiše Ugovor o pristupanju EU sa Hrvatskom, da otpočnu progovori sa Crnom Gorom i Makedonijom, da se odobri status kandidata Srbiji, da se počne vizni dijalog sa Kosovom. Bosna i Hercegovina se uopšte ne spominje. Zbog čega?

Kacin: Bosna i Hercegovina u ovom momentu nije u stanju uputiti nijednu pozitivnu poruku. Ovo što se desilo nedavno u Italiji nije najbolji način komuniciranja niti s bosanskom javnošću, niti s evropskom javnošću. No, jučer ujutro smo imali – prvo ja sam, pa zatim svi zajedno – jedan veoma otvoreni razgovor sa šefom Delegacije EU u Beogradu, Vensan Dežerom (Vincent Degert), koji je prije toga bio šef Delegacije EU u Zagrebu. Na osnovu njegovih iskustava i zadnjih informacija koje imamo, napravili smo zajedničku procjenu onog što treba napraviti u ovom momentu kako bi se do 9. decembra, kada moraju ministri odnosno vrh Evropske unije odlučiti šta i kako poslije Hrvatske, desilo nešto pozitivno. Na moju inicijativu – to je moj prijedlog – sastavili smo pismo u kojem državama članicama preporučujemo da daju datum i Crnoj Gori i Makedoniji, te da daju status Srbiji. Zašto je to dobro? Pa sve što je dobro za bilo koju zemlju ovog regiona, dobro je za cijeli region, a dobro je i za Evropsku uniju. Hrvatska potpisuje 9. decembra Sporazum o pristupanju u Evropsku uniju i, ako tada Crna Gora preuzme štafetu pregovora i krene u pregovore, Srbija postane zemlja kandidat, Bosna i Hercegovina bi se našla u potpuno evropskom okruženju. Mislim da bi se tada i vaši političari probudili i dali nešto od sebe za Bosnu i Hercegovinu na putu k Evropskoj uniji, a na kraju i u Evropskoj uniji.

RSE: Kako u ovoj situaciji vidite Bosnu i Hercegovinu – samu, izolovanu ili nekako drugačije?

Kacin: Ne vidim je ni izolovanu ni samu, nego je vidim bespomoćnu, zemlju koja davi samu sebe, zemlju koja neće da sluša. Nema nijedne zemlje u Evropi koja nema ministarstvo poljoprivrede, a vaša država nema ni vladu. Nema ni izvršno vijeće. Ima samo Vijeće ministara koji nemaju ovlaštenja, među njima nema ni ministarke, a nema ni ministra poljoprivrede. Ako toga nema, nema ni znanja, ni razumijevanja. Onda su svi drugi krivi, umjesto da se nešto u BiH napravi za sebe. Sve dok Bosna i Hercegovina i njezini političari ne budu shvatili da joj mi ne možemo pomoći na silu nego samo instrukcijama, motivacijom, sve dotle neće sami preuzeti odgovornost za napredak Bosne i Hercegovine. Zato mislim da je jedini način okružiti Bosnu i Hercegovinu evropskim državama, pa će onda i BiH doći k sebi i shvatiti da nema druge do evropske perspektive.

RSE: A bh. političari – kako vidite njihov odnos prema budućnosti vlastite zemlje?

Kacin: Imao sam ručak s članom vašeg Predsjedništva, gospodinom Izetbegovićem. Iskreno sam mu rekao šta treba a šta ne treba. Sada bi Bosna i Hercegovina morala dokazati da se odradi barem ono što se tiče suradnje Tužilaštva za ratne zločine. Sve zemlje Zapadnog Balkana su to uspjele, dok Bosna i Hercegovina, opet iz proceduralnih razloga, to nije mogla uraditi.

RSE: Da li govorite o odgodi potpisivanja protokola sa Srbijom?

Kacin: Govorim o saradnji između tužilaštava, konkretno o sporazumu sa Srbijom.

RSE: Dokument o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida trebao je biti potpisan u Briselu, ali je potpisivanje otkazano na zahtjev Predsjedništva BiH. Prema ovom što ste sada kazali, očigledno je da smatrate kako je to štetno za Bosnu i Hercegovinu.

Kacin: Napravili ste štetu ne samo Bosni i Hercegovini nego i Srbiji jer bi potpisivanje tog sporazuma pomoglo i Srbiji da dobije status zemlje kandidata, a što bi svakako bilo dobro i za Bosnu i Hercegovinu. Ako Srbija napreduje, to je dobro za sve susjede, ako Srbija nazaduje, kolateralna šteta pada na sve, pa i na Bosnu i Hercegovinu. Ono što mene zanima jeste napredak Bosne i Hercegovine. Zato ću za dvije sedmice i doći u svojstvu potpredsjednika Delegacije za odnose sa državama ovog regiona, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, na zajedničko zasjedanje u Sarajevu.

RSE: Možemo li tada očekivati neke pozitivne pomake?

Kacin: To ćemo tek vidjeti. Živi bili – pa vidjeli.