Dostupni linkovi

logo-print
Na sastanku Vijeća EU za opšte poslove, kojeg čine ministri vanjskih (ili evropskih) poslova, u ponedeljak 5. decembra usvojiće se zaključci o preporukama Evropske komisije, koja je usvojila stav da se Srbiji dodijeli status kandidata, a da se s Crnom Gorom otpočnu pristupni pregovori. Za obje odluke potrebna je saglasnost svih zemalja članica, a konačnu odluku saopštiće Evropsko vijeće 9. decembra.

U petak 2. decembra, poslanici Evropskog parlamenta, nadležni za odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, pozvali su članice Evropske unije da podrže preporuke Evropske komisije i da ne zamrzavaju proširenje Unije novim članicama nakon učlanjenja Hrvatske.

Izjavu su potpisali Gunnar Hökmark, Eduard Kukan, Viktor Boštinaru, Jelko Kacin, Richard Hewitt, Doris Pack, Hanes Svoboda i Charles Tanok.

Poslanici pozivaju Brisel "da ne zanemari preporuke Evropske komisije" i da "ne žrtvuje budući prosperitet i stabilnost Zapadnog Balkana u ime kratkovidih nacionalnih strahovanja". O tome za RSE govori jedan od potpisnika, poslanik iz Slovenije, Jelko Kacin.

RSE: U pismu grupe poslanika, kojeg ste i Vi potpisali, pominju se sve balkanske zemlje – izražava se podrška da se potpiše Ugovor o pristupanju EU sa Hrvatskom, da otpočnu progovori sa Crnom Gorom i Makedonijom, da se odobri status kandidata Srbiji, da se počne vizni dijalog sa Kosovom. Bosna i Hercegovina se uopšte ne spominje. Zbog čega?

Kacin: Bosna i Hercegovina u ovom momentu nije u stanju uputiti nijednu pozitivnu poruku. Ovo što se desilo nedavno u Italiji nije najbolji način komuniciranja niti s bosanskom javnošću, niti s evropskom javnošću. No, jučer ujutro smo imali – prvo ja sam, pa zatim svi zajedno – jedan veoma otvoreni razgovor sa šefom Delegacije EU u Beogradu, Vensan Dežerom (Vincent Degert), koji je prije toga bio šef Delegacije EU u Zagrebu. Na osnovu njegovih iskustava i zadnjih informacija
Ako Crna Gora preuzme štafetu i krene u pregovore, Srbija postane zemlja kandidat, BiH bi se našla u potpuno evropskom okruženju. Mislim da bi se tada i vaši političari probudili.
koje imamo, napravili smo zajedničku procjenu onog što treba napraviti u ovom momentu kako bi se do 9. decembra, kada moraju ministri odnosno vrh Evropske unije odlučiti šta i kako poslije Hrvatske, desilo nešto pozitivno. Na moju inicijativu – to je moj prijedlog – sastavili smo pismo u kojem državama članicama preporučujemo da daju datum i Crnoj Gori i Makedoniji, te da daju status Srbiji. Zašto je to dobro? Pa sve što je dobro za bilo koju zemlju ovog regiona, dobro je za cijeli region, a dobro je i za Evropsku uniju. Hrvatska potpisuje 9. decembra Sporazum o pristupanju u Evropsku uniju i, ako tada Crna Gora preuzme štafetu pregovora i krene u pregovore, Srbija postane zemlja kandidat, Bosna i Hercegovina bi se našla u potpuno evropskom okruženju. Mislim da bi se tada i vaši političari probudili i dali nešto od sebe za Bosnu i Hercegovinu na putu k Evropskoj uniji, a na kraju i u Evropskoj uniji.

RSE: Kako u ovoj situaciji vidite Bosnu i Hercegovinu – samu, izolovanu ili nekako drugačije?

Kacin: Ne vidim je ni izolovanu ni samu, nego je vidim bespomoćnu, zemlju koja Lideri vodećih bh. političkih stranaka, novembar 2011.

Lideri vodećih bh. političkih stranaka, novembar 2011.

davi samu sebe, zemlju koja neće da sluša. Nema nijedne zemlje u Evropi koja nema ministarstvo poljoprivrede, a vaša država nema ni vladu. Nema ni izvršno vijeće. Ima samo Vijeće ministara koji nemaju ovlaštenja, među njima nema ni ministarke, a nema ni ministra poljoprivrede. Ako toga nema, nema ni znanja, ni razumijevanja. Onda su svi drugi krivi, umjesto da se nešto u BiH napravi za sebe. Sve dok Bosna i Hercegovina i njezini političari ne budu shvatili da joj mi ne možemo pomoći na silu nego samo instrukcijama, motivacijom, sve dotle neće sami preuzeti odgovornost za napredak Bosne i Hercegovine. Zato mislim da je jedini način okružiti Bosnu i Hercegovinu evropskim državama, pa će onda i BiH doći k sebi i shvatiti da nema druge do evropske perspektive.

RSE: A bh. političari – kako vidite njihov odnos prema budućnosti vlastite zemlje?

Kacin: Imao sam ručak s članom vašeg Predsjedništva, gospodinom Izetbegovićem. Iskreno sam mu rekao šta treba a šta ne treba. Sada bi Bosna i Hercegovina morala dokazati da se odradi barem ono što se tiče suradnje Tužilaštva za ratne zločine. Sve zemlje Zapadnog Balkana su to uspjele, dok Bosna i Hercegovina, opet iz proceduralnih razloga, to nije mogla uraditi.

RSE: Da li govorite o odgodi potpisivanja protokola sa Srbijom?

Kacin: Govorim o saradnji između tužilaštava, konkretno o sporazumu sa Srbijom.

RSE: Dokument o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida trebao je biti potpisan u Briselu, ali je potpisivanje otkazano na zahtjev Predsjedništva BiH. Prema ovom što ste sada kazali, očigledno je da smatrate kako je to štetno za Bosnu i Hercegovinu.

Kacin: Napravili ste štetu ne samo Bosni i Hercegovini nego i Srbiji jer bi potpisivanje tog sporazuma pomoglo i Srbiji da dobije status zemlje kandidata, a što bi svakako bilo dobro i za Bosnu i Hercegovinu. Ako Srbija napreduje, to je dobro za sve susjede, ako Srbija nazaduje, kolateralna šteta pada na sve, pa i na Bosnu i Hercegovinu. Ono što mene zanima jeste napredak Bosne i Hercegovine. Zato ću za dvije sedmice i doći u svojstvu potpredsjednika Delegacije za odnose sa državama ovog regiona, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, na zajedničko zasjedanje u Sarajevu.

RSE: Možemo li tada očekivati neke pozitivne pomake?

Kacin: To ćemo tek vidjeti. Živi bili – pa vidjeli.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG