Dostupni linkovi

logo-print

Juratović: Nema kompromisa oko osnovnih vrijednosti


Bundestag, ilustrativna fotografija

Bundestag, ilustrativna fotografija

Poslanik Socijaldemokratske stranke u Bundestagu Njemačke - Josip Juratović - rođen u Hrvatskoj, nedavno je boravio u Bosni i Hercegovini. Tokom ove posjete, za RSE je govorio o aktuelnim bh. političkim prilikama i najavljenom novom modelu procesa integracije za BiH.
RSE: Pojavila se inicijativa, posebno nakon dolaska visokih evropskih diplomata u Sarajevo, o nekom mogućem novom pristupu Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. Kako Vi gledate na tu inicijativu?

Juratović: Ne mogu sad točno ocjenjivati visoku diplomaciju, ja sam samo poslanik, ali, na kraju krajeva, mislim da je dobro da se krene s mrtve točke. U ovoj situaciji u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi, gdje je nemoguće bilo kakvo rješenje, mislim da je potrebno da se izvana pomogne oko nalaženja rješenja pute Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Na kraju krajeva, to jeste dio Evrope i taj dio spada po svim svojim elementima u Evropsku uniju. E, sada, pitanje je Ustava, pitanje je države kako uopće funkcionira, administracije, to se mora na jedan pravilan način riješiti, pri čemu je meni jedna stvar jako bitna, a to je da se ne prave kompromisi oko naših osnovnih vrijednosti, a to su ljudska prava. Ljudska prava moraju biti zaštićena onako kako su u Evropskoj uniji, tu nema kompromisa. To je prije svega ravnopravnost svih građana - a to je tema 'Sejdić-Finci'. Tu se ne radi o dvoje ljudi nego se radi o velikom broju ljudi koji nisu ravnopravni u ovom društvu. Jedno demokratsko društvo ne može funkcionirati ako nisu svi ljudi ravnopravni.

RSE: Nedavno smo čuli dva različita prijedloga evropskih parlamentaraca iz Hrvatske, vjerujem da ste upoznati s tim. Nedavno je u Mostaru boravio i bivši predsjednik Mesić iznio ideju o jednoj sasvim novoj rekonstrukciji BiH. Kako gledate na te dvije inicijative?

Juratović: Mene to sve malo iritira. Očigledno svako ima neko svoje osobno gledište. Ja bih preporučio prije svega da se posmatra kako funkcionira Evropska unija, jer Bosna i Hercegovina želi u EU. Točno je zacrtano u 35 poglavlja koje kriterije treba ispuniti da bi se ušlo u Evropsku uniju, i mislim da je to najbitnije, da se ljudi okrenu tim kriterijima, počnu raditi na tim kriterijima. To je najlakši put do Evropske unije. A kojekakva 'savjetodavna tijela' koja nešto kroje po svojim osobnim kriterijima, ja bih to ostavio na stranu. Pustite te sve savjetnike, okrenite se prema tih 35 poglavlja, to je najsigurniji put u Evropsku uniju.
RSE: U zadnje vrijeme se također čuje da bi možda bilo dobro prvo Bosnu i Hercegovinu uvesti u NATO, pa onda u Evropsku uniju, da bi to možda stvorilo neku 'opušteniju' atmosferu, sigurnije okruženje. Šta Vi mislite?

Juratović: Dobro, to je sad logično, prvo u NATO, pa u Evropsku uniju, ima to neke logike, ali ulazak u NATO nije automatski garant za ulazak u EU. Dakle, ja bih se ipak okrenuo prema tih 35 poglavlja i prema tim kriterijima. Država se mora tako organizirati da institucionalno bude funkcionalna, ta ogromna administracija koja je tu, ona se mora reducirati, mora se više pažnje posvetiti lokalnoj samoupravi. Na lokalnom nivou ljudi najbolje znaju kako treba i šta treba napraviti, što manje centralizacije, što manje odozgo, više odozdo, i onda će bolje funkcionirati.
RSE: Treći entitet - da ili ne?

Juratović: Ja mislim da se ravnopravnost Hrvata ne očitava u trećem entitetu. Entitet ne garantira apsolutno nikakvu ravnopravnost. Recimo, gdje će biti taj prostor i taj treći entitet? Šta je sa ostalim Hrvatima? Drugo, ne radi se samo o Srbima, Hrvatima i Bošnjacima. Bosna i Hercegovina je država triju konstitutivnih naroda, dakle, Srba, Hrvata i Bošnjaka, i ostalih. Gdje su onda ti ostali? Dakle, pustimo sad to. Što se tiče ravnopravnosti, mislim da je najbitnije da se Bosna i Hercegovina okrene prema građanskom pravu na osnovu ljudskih prava, da su svi građani Bosne i Hercegovine jednaki, a njihove kulturne i druge slobode koje su potrebne za kulturni razvoj, za vjerski razvoj, vjerske slobode i sve što u to spada, sve je to dio ljudskih prava i to se samo po sebi podrazumijeva. Za to ne treba treći entitet.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG