Dostupni linkovi

logo-print

Judy Dempsey: Zapadni Balkan između vjetrova koji pušu iz Moskve i Brisela


Judy Dempsey

Judy Dempsey

Judy Dempsey je nedavno objavila tekst pod naslovom “Balkan postaje prostor za Putinovo svodjenje računa sa Zapadom.” To je bio povod za razgovor o ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu i politici EU prema državama regije. Judy Dempsey je saradnica fondacije Carnagie Europe i glavna urednica elektronske publikacije “Strategic Europe Blog”. Autorica je knjige koja predstavlja politički portret njemačke kancelarke Angele Merkel (Das Phanomen Merkel).

RSE: Koliko dugo Beograd može balansirati izmedju načelnog opredjeljenja za evropske integracije i bliskih odnosa s Rusijom?

Dempsey: Mislim da odnos s Rusijom nije isti kao što je odnos sa Evropskom unijom. Tu postoji razlika u kvalitetu. Istina je da Srbija balansira, vidjeli smo da je nedavno predsjedniku Putinu priredjen kraljevski doček u Beogradu. Ali na kraju će biti važno kakve strateške odnose EU želi sa Beogradom i koliko je Beograd spreman na ozbiljne reforme. Tu nemamo situaciju “mrkve i štapa”, jer se radi o mnogo komplikovanijim odnosima. Evropska unija, njene države članice, treba da odluče koliko im je važna Srbija i da li žele da ubrzaju pregovore sa Beogradom. U vašem pitanju je implicirnao pitanje: ko zapravo više nudi Beogradu da li je to Rusija ili Evropa.

RSE: Russia Today uskoro počinje s radio programom za Srbiju, dok su Deutsche Welle, BBC i neki drugi strani mediji smanjili svoje prisustvo ili su se sasvim povukli sa Balkana. Šta su moguće posljedice promijenjenog medijskog pejsaža na Balkanu?

Dempsey: Ta nova situacija ne ide u prilog interesima javnosti, kada je riječ o ljudima koji govore srpski, hrvatski i sve ostal jezike u regiji, s jedne strane. Istovremeno svjedoci smo tih enormnih ulaganja u medije na drugoj strani. RT je veoma prisutna i u Njemačkoj.

Mislim da se ne pridaje dovoljno važnosti toj veoma sofisticiranoj medijskoj mašini koju je lansirala Moskva. I mislim da će to imati svoju cijenu. Na propagandu ne treba odgovarati kontra propagandom, ali se mora biti prisutan radiom, televizijom i na webu, s objašnjenjima, informacijama, i odgovorima na pitanja: ko smo, šta smo i šta radimo? RT neće imati konkurenciju ukoliko unutar EU ne dodje do promjene stava i do shvatanja da je ovo pored ostalog i borba za odredjeni sistem vrijednosti. Mediji su značajani u toj borbi.

RSE: U janauru 2015 Srbija preuzima vodeću ulogu u OSCE-u. Da li predvidjate da to može biti izvor nekih problema, nove konfuzije?

Dempsey: OSCE je već u velikoj krizi i to je vidljivo u njihovoj posmatračkoj misiji u istočnoj Ukrajini. Kredibilnost i legitimitet te organizacije se konstantno podriva. I ne radi to samo Rusija, već neke druge yemlje, kao što je recimo Azerbejdžan. OSCE je pod teretom unutrašnjih problema. Srbija će donijeti svoju odluku, da li želi da otvori diskusiju o vraćanju kredibiliteta ove organizacije ili će dopustiti da to bude orudje koje će po potrebi koristiti Rusiji ili nekoj od zapadnih zemlja. Imajući u vidu karakter krize OSCE-a ko god preuzima vodeću ulogu trebao bi imati jasnu ideju šta želi da napravi od ove organizacije. Nisam sigurna da Beograd ima jasne ideje oko toga.

RSE: Dvije države u regiji posebno zaostaju u evropskim integracijama, ali i u svemu drugom. To su Kosovo i Bosna. Pored odgovornosti koju za to imaju lokalni političari, prisutan je i ruski faktor kada je riječ o blokiranju Kosova u UN-u ili podrške koju iz Moskve dobija Milorad Dodik. Da li je za Putina to prostor gdje se nadmeće sa Zapadom?

Dempsey: Ne želim ulaziti u to šta Putin zamišlja, ali pogledajmo Kosovo. Činjenica je da se Rusija nije nikada pomirila sa NATO bombardovanjem srpskih pozicija (1999). Oni su zbog toga ozlojedjeni i taj momenat nije nikada zaboravljen. Kada je riječ o Bosni, Rusija je veoma bliska s političkom elitom u Republici Srpskoj, bolje je reći sa nefunkcionalnom političkom elitom.

Banjaluka s pažnjom prati aneksiju Krima i postavlja pitanje zašto Srbija ne bi mogla anektirati RS u istom stilu. Navodno je predsjednik Vlade Srbije odbacio takve inicijative. Ali gdje god je visoka korupcija, gdje nema transparentnosti, gdje nema vladavine prava, tu Rusija pronalazi prostor za svoje akcije. I naravno od velike važnosti je energetski monopol. S druge strane EU je potrošila milijarde na Kosovu i u Bosni, ali i dalje dopušta prepucavanja lokalnih političara u Bosni. Postoje obaveze EU koje proizlaze iz Daytona, ali Dayton je odigrao svoju ulogu i on je sad prevazidjen. BiH je sada paralizovana, nefunkcionalna država, a EU nije bila dovoljno energična u rješavanju tih problema. Da ne govorimo o stopi zaposlenosti. Gotovo da je pravilo, što veća nezaposlenost to bolje šanse ima populizam i toj državi prijeti veća nestabilnost.

RSE: Vidljiva je EU diplomatska ofanziva u vezi s BiH, ali i pojačan interes Rusije?

Dempsey: Mislim da u vodećim evropskim prestolnicama dominira mišljenje da je status quo neodrživ. Njemačka kancelarka Merkel je to više puta ponovila. Postoji inicijativa britanskog i njemačkog ministra spoljnih poslova oko Bosne. Rusija prati taj razvoj dogadjaja i vidi da u EU postoje ozbiljni napori da se ubrza integracija. Zemlje zapadnog Balkana u EU, nije nešto što bi Rusija rado vidjela u budućnosti.

RSE: Izgleda da Putin ima različitu strategiju za svaku zemlju. Crna Gora je interesantna jer je tu bilo dosta ruskih investicija, istina većinom je to završilo bankrotstvom. Djukanović ima veoma jasnu poziciju - on želi da vidi svoju zemlju u EU i u NATO savezu. Da li je moguće očekivati pokušaj Rusije da promijeni vlast u Crnoj Gori?

Dempsey: Pozicija koju je zauzeo Djukanović je veoma zanimljiva. On je bez ostatka podržao evropske intergracije, podržao je sankcije protiv Rusije i želi članstvo u NATO savezu. To je veoma impresivno, ali je istovremeno bilo povod ruskim medijima da napadaju Djukanovićevu politiku. Zanimljivo je kako je on došao do te pozicije i bez obzira da li je u pitanju oportunizam ili ne, on tačno zna gdje želi da vidi svoju zemlju. To nas na neki način vraća na početno pitanje – ko može više ponuditi Crnoj Gori, Evropa ili Rusija.

RSE: Svako zanemarivanje Balkana nosi odredjene opasnosti. Da li u bliskoj budućnosti predvidjate bitno mijenjanje stava EU prema zemljama zapadnog Balkana?

Dempsey: Zapravo da! Mislim da će uloga Njemačke biti u tome veoma važna. Mislim da će brzo doći do obnavljanja interesa za Zapadni Balkan. Ja jednostavno očekujem neku vrstu alarma zbog činjenice da posao na Balkanu nije dovršen.

RSE: Za vrijeme rata u Bosni u ranim 90-im Sarajevo je bilo izloženo dnevnom teroru zbog toga što ljudi u njemu nisu htjeli da se razdvoje na etničkoj osnovi. U Sarajevu se branila ideja multietničkog društva. U Ukrajini je napadnut medjunarodni poredak, napadnuta je suverena država. Zašto se, ni u jednom od ova dva slučaja Evropa ne bori za ono što su u suštini i njene vrijednosti?

Dempsey: Zbog toga što Evropa neće rat. Evropa neće ući u bilo kakav oružani sukob s Rusijom. Istovremeno, mi ne znamo šta Putin želi da uradi sa istočnom Ukrajinom ili sa Moldovom ili sa Zapadnim Balkanom. Jedno je sigurno. Evropa neće izabrati vojnu opciju.

  • 16x9 Image

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG