Dostupni linkovi

logo-print

Josipovićeva posjeta evropsko ohrabrenje za BiH


Ivo Josipović i Nebojša Radmanović na konferenciji za novinare, 8. jul 2013.

Ivo Josipović i Nebojša Radmanović na konferenciji za novinare, 8. jul 2013.

Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, za svoju prvu posjetu nakon ulaska njegove zemlje u Evropsku uniju odabrao je Bosnu i Hercegovinu. Josipovićev dolazak mnogi u BiH ocjenjuju kao mudar politički potez, ali je dovode u vezu i sa ohrabrenjem Hrvatske prema Bosni i Hercegovini da se „otrgne iz zimskog sna“ i počne usvajati zakone neophodne za približavanje Evropskoj uniji. No, nameće se i pitanje koliko Josipovićeva posjeta, ali i one najviših evropskih i američkih zvaničnika dopiru do svijesti tamošnjih političara, koji uskoro ulaze u predizbornu kampanju uoči izbora naredne godine.

Kao što je i obećao, prva adresa nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju za Ivu Josipovića, predsjednika susjedne države, bila je Bosna i Hercegovina. U Sarajevu, koje mu je bilo prvo odredište tokom dvodnevne turneje, Josipović je ponovio da će se njegova zemlja zalagati za brži bosanskohercegovački put prema Evropskoj uniji, ali i kazao da otvorena pitanja, poput izvoza mesa, izgradnje pelješkog mosta i otvorenih granica, će se prva trebati rješavati.

„Riječ je o pitanju koje naprosto vi u BiH morate riješiti. Riječ je o poštivanju određenih standarda. Mi smo se isto oko njih mučili i prilagođavali se. Prema tome, što prije ovdje u BiH dostignete te standarde kontrole kvalitete, o tome je ponajviše riječ, to će se prije ti problemi izgubiti“, poručio je predsjednik Hrvatske.

Bosna i Hercegovina, sudeći prema riječima prvog čovjeka bh. Predsjedništva Nebojše Radmanovića, nema ništa protiv izgradnje pelješkog mosta ukoliko joj bude dozvoljen izlazak na otvoreno more. No, pitanje izvoza ovdašnjih proizvoda, kako to zagovara Hrvatska, za bh. stranu nije prihvatljivo:

„Stav BiH u ovom momentu je da ne može biti prihvaćen zahtjev Hrvatske i EU da ostane sve isto kao da je Hrvatska u okviru CEFTE.“

Kasno buđenje koštaće građane

Inače, Josipovićevu posjetu Bosni i Hercegovini mnogi ocjenjuju kao mudar politički potez, ali je dovode u vezu i sa ohrabrenjem Hrvatske prema BiH da se „otrgne iz zimskog sna“ i počne usvajati zakone neophodne za približavanje Evropskoj uniji. Istovremeno, Bosni i Hercegovini su neophodna i evropska iskustva Hrvatske. No, postavlja se i pitanje zanima li to ovdašnje političare s obzirom na činjenicu da su u posljednjih nekoliko mjeseci Sarajevo posjetili brojni visoki evropski i američki dužnosnici. Odgovor daje novinar Zekerijah Smajić.

„Jako sporo oni akceptiraju poruke i preporuke, jer unazad nekoliko godina bi se mogli vraćati i podsjetiti se da je tu dolazio američki potpredsjednik i da je dolazila američka državna tajnica, evropski zvaničnici na najvišem nivou, od Ketrin Ešton do Štefana Filea. Problem, dakle, nije u dolascima i posjetama. Problem je u nespremnosti bh. političara da sami preduzmu ono što im je po službenoj dužnosti obaveza da čine“, ocjenjuje Smajić.

To da ovdašnjim političarima ne dolaze do svijesti poruke koje im prenose strane diplomate nije nikakva novost. Upravo je to i razlog zbog kojeg profesor Hasan Muratović, nekadašnji bosanskohercegovački ambasador u Hrvatskoj, ocjenjuje kako bh. vlastima ne pomažu nikakve posjete, jer evropski put zavisi od njih. Profesor Muratović navodi kojim se pitanjima dvije zemlje trebaju trenutno baviti.
Hasan Muratović

Hasan Muratović


„Nama je od Hrvatske sada nepohodna pomoć da se adaptiramo na nove uvjete koji su nastupili ulaskom Hrvatske u EU. To se prvenstveno odnosi na naše ekonomske odnose, i još možda urgentnije - na život našeg stanovništva u pograničnim područjima, koji se jako promijenio ulaskom Hrvatske u EU. Hrvatska također treba da nađe načina da pomogne sama sebi u tim novim odnosima sa BiH, jer mi smo daleko najveći ekonomski partner Hrvatskoj“, ističe Muratović.

Na naš upit da li je BiH spremna da rješava goruća pitanja sa Hrvatskom, o kojima govori profesor Muratović, Srećko Latal, politički analitičar, odgovara:

„Činjenica je isto tako da se BiH nije pripremila za ulazak Hrvatske, mada se već dosta godina tačno znalo kada će Hrvatska ući i koje će biti posljedice, tako da su se neke stvari rješavali u zadnjim danima, satima i minutima, a neka pitanja nisu ni riješena. Činjenica je da se na graničnim prijelazima, što zbog problema sa softverom i hardverom Hrvatske, što zbog nespremnsoti BiH, nalaze duge kolone kamiona robe, što opet može da utiče bitno na tržište i u Hrvatskoj i u BiH.“

Nakon prijema Hrvatske u Evropsku uniju mnogi su skloni reći kako je Evropska unija ušla u fazu svojevrsne apstinencije od proširenja, zbog čega pretjerano neće insistirati od Bosne i Hercegovine da ispunjava zadane uslove. Ništa se ne treba očekivati ni od bh. političara, koji uskoro ulaze u predizbornu kampanju uoči izbora naredne godine. Zbog svega navedenog, Zekerijah Smajić zaključuje:

„Najveće žrtve će biti, naravno, građani, koji će biti uskraćeni za IPA 2, koja se od naredne godine usvaja i stupa na scenu sa mnogo izdašnijim fonodvima za razvoj u svim oblastima, od zapošljavanja, infrastrukture, ruralnog razvoja, socijalne politike, mladih itd. Sve u svemu, mislim da je ovo što je ostalo do narednih izbora je za jednu državu, za jedan društveni poredak mali period, a za EU je potpuno nebitno kada će se naši probuditi - za mjesec, dva, godinu, pet ili deset, a posljedice će snositi građani.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG