Dostupni linkovi

logo-print

Josipović i Radmanović: Ulazak Hrvatske u EU prilika i za BiH


Ivo Josipović i Nebojša Radmanović u Mostaru, 21. mart 2013. foto: Mirsad Behram

Ivo Josipović i Nebojša Radmanović u Mostaru, 21. mart 2013. foto: Mirsad Behram

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, te promjena režima prelaska preko 1000 km duge granice između BiH i te zemlje, bile su glavne teme razgovora predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića i hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u četvrtak u Mostaru.

Kako je brojnim novinarima nakon sastanka saopćio predsjedavajući Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, konstatirano je da su odnosi između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na visokom nivou, ali ima otvorenih tekućih pitanja, pri čemu je glavna tema ulazak Hrvatske u EU.

„Svi u Bosni i Hercegovini smo vrlo zadovoljni time što Hrvatska za koji mjesec postaje stalna članica Evropske unije. Mislimo da je to korist i za sve građane Bosne i Hercegovine", rekao je Radmanović.

Ističući da je i ovaj put u BiH naišao na prijateljski raspoložene domaćine, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović je rekao kako je ulazak Hrvatske u Evropsku uniju prilika za tu zemlju, ali i za Bosnu i Hercegovinu:

„Moja je teza kako evropska granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ni u novim okolnostima ne smije biti ono što bismo pjesnički rekli Kineski zid, nego mora spajati ljude. Ja sam siguran da ćemo mi, Hrvatska i Bosna i Hercegovina i Evropska unija naći najbolje modalitete, tako da ostane ta povezanost koja je zaista primjetna između naše dvije zemlje“, poručio je Josipović.

U nizu značajnih diplomatskih susreta danas u Mostaru, bilježimo i susrete mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića sa ambasadorom SAD-a u BiH, Patrickom Moonom, te predsjedavajućim Radmanovićem. Glavna tema je bila kako razriješiti politički zastoj i finansijski kolaps u Mostaru.

„Ono što je bilo malo obeshrabrujuće na sastanku s ambasadorom jeste da visoki predstavnik neće donositi nikakve odluke. Ali, sigurno je ohrabrujuća vijest da je uslijedio ovaj sastanak sa predsjednikom Radmanovićem, da je predsjednik obećao da će institucije Bosne i Hercegovine potruditi se da razriješe ovo pitanje koje definitivno nismo u stanju sami da razriješimo“, rekao je gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Pogled na izložbu Ede Murtića

Ivo Josipović u bunkeru u Konjicu

Ivo Josipović u bunkeru u Konjicu

Prije odlaska u Mostar, u četvrtak je u Titovom bunkeru u Konjicu, objektu poznatijem kao ARK, predsjednik Hrvatske posjetio izložbu Ede Murtića, koja je postavljena u ARK-u. Posjetitelji Drugog ciklusa Bijenala savremene umjetnosti DO ARK Underground moći će pogledati vrijednu kolekciju koja će biti otvorena 26. aprila.

„Ovaj objekt je spomenik jednog vremena koje je prošlo, koje je starije nego što, zapravo, sam protok vremena to govori. Od vremena kad je objekt građen dogodile su se ogromne promjene. Dobro je da imamo uspomenu a, s druge strane, vrlo je važno da se ovaj prostor koristi za nešto sasvim drugo nego za što je bio namijenjen. Objekt je sad namijenjen umjetnosti. Drago mi je da su Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Turska napravile sporazum po kojem zajedno umjetnički sudjeluju u priredbama koje se ovdje odvijaju. Bilo mi je drago ovdje vidjeti našeg velikog Murtića, kao i neke druge umjetnike“, rekao je Ivo Josipović nakon obilaska ARK-a.

Podsjećamo, partneri ovog ciklusa Bijenala su Republika Hrvatska i Republika Turska, a ukupno će na njemu, uz stare postavke, biti izloženo 70 radova umjetnika iz cijelog svijeta.

„U novom ciklusu imamo 36 umjetnika iz 19 zemalja, od Iraka do Japana i Sjedinjenih Država“, pojašnjava direktor projekta Bijenala Edo Hozić.

Namjera je ovaj objekat pretvoriti u muzej u muzeju, te mu dati duhovnu vrijednost, djelima umjetnika.

„Muzej u muzeju će se definitivno desiti. Unijeli smo strahovito veliku vrijednost mjerenu milionima. Imamo sve pretpostavke da poslije drugog ciklusa Bijenale postane velika evropska galerija“, ističe Hozić.

Poslije otvaranja drugog ciklusa Bijenala u Konjicu, slijedi učešće na Venecijanskom bijenalu, te predstavljanje ovog projekta u Zagrebu i Istanbulu.
  • 16x9 Image

    Mirsada Ćosić

    (Konjic, 1970) Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Odsjek za žurnalistiku. Za Radio Slobodna Evropa počela raditi 2000. godine. Nakon nekoliko mjeseci angažovana i za TV Liberty. U radijskom iskustvu najveći značaj ima upravo saradnja sa RSE.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG