Dostupni linkovi

logo-print

Još jedno povjerenstvo za nadzor policije?


Sandra Benčić

Sandra Benčić

Hrvatska Vlada predlaže formiranje tijela koje bi obavljalo građanski nadzor policijskog nadzora telefonske komunikacije i prikrivenih policijskih radnji – promatranja, praćenja i slično. Civilni sektor i eksperti kažu da je ideja dobrodošla, ali da su predložene mjere dobrim dijelom – kozmetičke.

Novi prijedlog Zakona o policijskim poslovima i ovlastima jasnije definira policijske ovlasti u izlistu razgovora i praćenja građana preko baznih stanica mobitela.

Značajno je smanjen broj ovlaštenih osoba koje mogu izdati takav nalog, uspostavljen je mehanizam kontrole zakonitosti i opravdanosti izdavanja takvih naloga i – što je po ocjeni poznavatelja možda i najvažnija novina – uvršteno je načelo proporcionalnosti, odnosno za tim se mjerama posiže tek kada su sve druge iscrpljene i nema drugog načina da se policijski posao obavi.

Problem međutim nastaje oko formiranja Vijeća za građanski nadzor nad takvim mjerama. Pet članova Vijeća imenovao bi Sabor među građanima od „profesionalnog i osobnog ugleda u javnosti“ na mandat od 4 godine, a stručnu pomoć dao bi im policijski službenik iz Ravnateljstva policije, i ništa više.

„Glavna je zamjerka da se osniva još jedno povjerenstvo koje ponovo nije domišljeno, s obzirom na broj prijava za koje znamo da će to tijelo imati, ono sigurno neće imati dovoljan broj ljudi i ponovno su funkcije volonterske umjesto stručnih službi, dakle pouzdano znamo da neće moći funkcionirati“, kaže za naš radio Sandra Benčić iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.

I struka ima ocjenu – „dobro, ali!“ Što je dobro, za naš radio pojašnjava stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja Đuro Lubura.

„Policija svake godine provjeri 50.000 brojeva mobitela - provjeri ispise tko je s kim razgovarao i gdje se nalazio. To je jako velika brojka, a do sada nitko nije uopće mogao utvrditi što oni rade s tim podacima i traže li ih samo onda kada je potrebno. Bilo je – barem sudeći po medijskim napisima - i nekih zlouporaba i svakako da je građanski nadzor policije nužan, jer do sada nikakav nije postojao“, kaže Lubura.

A sada ono – „ali“:

„Predložene zakonske izmjene su dobrim dijelom kozmetičke. One u stvari neće riješiti problem, budući jedan mali broj ljudi bez stručnih službi i bez osiguranih financija neće moći nadzirati toliki broj mjera, i mislim da će u budućnosti trebati ozbiljno poraditi na poboljšanju tog sustava. Velik je korak da je netko priznao da postoji potreba nadziranja policije, ali – po mom mišljenju – na ovakav način to neće biti adekvatno riješeno.“

Sandra Benčić je članica Povjerenstva za rad po pritužbama građana pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Dvoje volontera iz civilnog sektora i jedan predstavnik MUP-a uspjeli su u prošloj godini riješiti svega 20 posto pristiglih pritužbi, jer ih je premalo i nemaju istražne ovlasti, kaže naša sugovornica i kaže kako bi iz njenog iskustva bilo najbolje da se ova dva povjerenstva – spoje.

„Da postoji jedno neovisno povjerenstvo za nadzor rada policije, da to povjerenstvo ima različita vijeća koja se onda bave različitim pitanjima – od osnovnih postupanja policije i prekoračenja ovlasti u smislu prekomjerne uporabe sile, do nekog vijeća koje bi se bavilo izlistima i slično, i da imaju zajedničku stručnu službu što bi smanjilo troškove i omogućilo efikasniji rad.“

Međutim, i nevladin sektor i struka kažu da bi najbolje rješenje bilo nezavisno tijelo pri Saboru koje bi objedinjeno nadziralo ograničenja ljudskih prava kako od strane obavještajno-sigurnosnog aparata, tako od strane policije.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG