Dostupni linkovi

logo-print

Nakon dugogodišnjih tenzija oko naziva jezika izmedju srpskog i crnogorskog bloka, eskalirao je i sukob unutar crnogorske jezičke škole koji za posljedicu ima otvaranje dva fakulteta, jedan koji funkcioniše u sklopu državnog Univerziteta i drugi koji je nedavno osnovala Vlada.

Odluka Vlade da na Cetinju osnuje Fakultet za crnogorski jezik i književnost iako studijski program za crnogorski jezik već postoji na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, pojedinci sa Filozofskog fakulteta okarakterisali su kao nastavak nenaučne i citiram nacističke jezičke politike grupe lingvista i političara koji su se zalagali za uvođenje novih slova š i ž i isključivu primjenu jotovane varijante crnogorskog jezika. Savjet za standardizaciju jezika se, podsjetimo, prije pet godina raspao i nije uspio da dođe do jedinstvenog rješenja, iako se niko od članova nije protivio samom činu preimenovanja jezika u crnogorski. U opticaju su ostale dvije varijante crnogorskog, koji je u službenoj upotrebi, a koje imaju ravnopravan tretman - jotovana koja primjera radi glasi đed, šutra, ženica i nejotovana djed, sjutra, zjenica. Nepomirljivost stavova profesora sa Filozofskog fakulteta koji forsiraju nejotovanu varijantu, sa dijelom naučne zajednice koja se u postupku standardizacije zalagala za jotovanu bila je evidentna i tokom duela na TV Vijesti između profesorice crnogorske književnosti iz Nikšića Tatjane Bečanović i dekana cetinjskog fakulteta koji je osnovala Vlada, Adnana Čirgića.

Opozicioni poslanik i profesorica Univerziteta Branka Bošnjak kaže da da ovaj problem ima nesagledive posljedice.

„Nepomirljivi stavovi stručne javnosti vezano za jotovanu i nejotovanu verziju crnogorksog jezika su pokazali nešto što je vrlo opasno za buduće generacije, za djecu koja bi trebalo da se obrazuju i za vjerovatno zbunjeni nastavni kadar koji nije siguran šta bi trebalo da radi. Jer, imamo jedne koji pokušavaju da budu isključivi, koji praktikuju neku vrstu jezičkog nasilja i forsiraju jotovanu varijantu i druge koji su opet u rovovima i zalažu se za nejotovanu varijantu. Mislim da bi država, odnosno Savjet i Ministartvo prosvjete, koje je pokazalo nesposobnost ili pristrasnost na jednoj strani trebalo da shvate ovaj problem kao vrlo važan jer bi on mogao imati posljedice po svu djecu. Mislim da je već u obrazovnom sistemu velika konfuzija i problem, ali sjutra kada izađu sve te generacije problem će tek biti značajan.“

Trenutna pocijepanost i šizofrenost crnogorskog duha direktna je posljedica nesmjenjivosti političkih elita u zadnjih četvrt vijeka, smatra istoričar Boban Batrićević. On kaže da se crnogorsko društvo nalazi u pritvoru političkih partija, jer njihov interes drži građane kao taoce, koji se posmatraju kao glasačko tkivo, a ne kao slobodne individue.

„ Crna Gora je zemlja dualizma. Ako banalno stratifikujemo naše društvo vidjećemo da u Crnoj Gori postoje, dvije pravoslavne crkve,dvije struje unutar islamske zajednice, dva islamska naroda, dva crnogorska jezika, dvije albanske vjerski rasute opcije i tako unedogled.“

Batrićević smatra da vlast opstaje na podjelama.

„Što je društvo više više raskomadano, masakrirano oni će se lakše održavati u životu. A slijepi i zavedeni građani u takvim uslovima gube orjentir. Ukoliko u ova razmatranja uvedemo i ekonomski momenat koji je katastrofalan po sredju i nižu klasu vidjećemo da glavna vladajuća partija DPS, ali i ostale političke partije zbog nepostojanja ajsne strategije kako da državu izvuku iz finansijskog pakla sve više naginju desničarskoj retorici što podgrijava atomizaciju i getoizaciju Crne Gore“.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG